O svojim prvim potezima ekskluzivno za Dnevnik HRT-a govorio je kandidat za prvog čovjeka DORH-a Ivan Turudić. Istaknuo je da mu je motiv za javljanje na tu funkciju bio javni interes. Ako bude izabran rekao je da će biti samostalan i neovisan te da je poznat po tome.
Ivan Turudić kazao je da je sudac već 33 godine. Vidio je javni poziv za funkciju glavnog državnog odvjetnika i odlučio se javiti. Nitko mu, kaže, nije rekao da se javi, već se htio okušati u tom poslu.
– Motiv mi je bio javni interes, za neko opće dobro, ma kako to zvučalo patetično u ovim neviteškim vremenima, kazao je.
Na tvrdnje oporbe da je HDZ-ov čovjek, rekao je da ne bi baš s njima polemizirao.
– Oni tako smatraju. Kad bih rekao najveću istinu na svijetu, oni je ne bi prihvatili, rekao je i dodao kako se s nekim od tih ljudi ne može diskutirati te da njih vodi mržnja, odijum.
– Oni imaju ormariće u koje spremaju ljude, mene su spremili u jedan ormarić. Ja se protiv toga niti ne želim boriti. Ako postanem glavni državni odvjetnik, bit ću samostalan i neovisan, kao što sam bio i u svom sudačkom vijeku. Poznat sam po tome. Niz odvjetnika je istupalo u javnosti, nitko nije osporio moju samostalnost i moju stručnost, rekao je.
Odgovarajući na pitanje o tome kako tumači da se njegov izbor kao kandidata za glavnog državnog odvjetnika politizira, rekao je da to i nije dobro za takvu funkciju, ali da to nije ispolitizrao on.
Znali ste u povijesti govoriti i da ste bliski HDZ-u, bili ste bliski i s određenim ljudima koji su u konačnici dobili pravomoćne presude. Koliko je zapravo to doprinijelo ovakvoj cijeloj situaciji, upitao je novinar Mladen Sirovica.
– Dakle, ja sam rekao da sam određen HDZ-om. To je jednostavno točno. 1991. godine HDZ je imao 90% zastupnika u Hrvatskom saboru. Oni su birali suce i postao sam sudac Općinskog suda u Virovitici. 1998. godine HDZ je bio na vlasti, postao sam pomoćnik ministra. U Virovitici je HDZ bila ta stranka, ta snaga koja je organizirala obranu, koja je zapravo sudjelovala u oslobađanju Hrvatske i stvaranju samostalne Hrvatske. Ja sam bio dragovoljac Domovinskog rata od 1990. do 1992. godine. Dakle, to su stvari za koje sam rekao kad sam se izjašnjavao da sam određen HDZ-om. Ako pogledate odluke koje sam donosio, one nisu nikada bile motivirane niti političkim, niti nacionalnim, niti rasnim, niti vjerskim razlozima, nego pravom. To je lako provjerljivo, rekao je Turudić.
“Korijen sukoba” s predsjednikom Republike
Govoreći o tome gdje je “korijen sukoba” s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem, Turudić je kazao da to seže u 2014. godinu kada je bio predsjednik Vijeća Županijskog suda u Zagrebu, koje je odobrilo predaju Josipa Perkovića na temelju međunarodnog uhidbenog naloga Njemačkoj, radi ubojstva hrvatskog emigranta Đurekovića.
– Ja s Milanovićem u životu nisam progovorio niti riječi, niti imam namjeru. To je čovjek koji se hrani tuđim emocijama. On želi izazivati strah i emocije i onda je zadovoljan. Ako to ne uspije, onda neće biti zadovoljan. On je dosadno predvidljiv i svaki put znam što će reći, izjavio je Turudić i potvrdio da je ključni razlog takvog odnosa to što mu Milanović nije oprostio.
Njega sam stavio pod “ignore” i više ga neću komentirati, rekao je.
Dragan Kovačević mi nikad nije kupio odijelo
U vezi s tim da se njegovo ime spominje u slučaju Dragana Kovačevića i poduzetnika Peteka te nekom odijelu da su mu kupili, rekao je da u stanovitoj trgovini nema odijela za 1800 kuna.
– Dragan Kovačević nema nikakve veze sa tim, a Peteka ne poznam, kazao je i dodao da je u trgovini, kojoj nije želio spomenuti ime, kupovao odijela 2010. godine. Ako se neka laž ponavlja dio javnosti će, tvrdi, steći utjecaj da je to istina.
– To je laž. Ništa od toga nije istina. Nikad mi Dragan Kovačević nije kupio niti najmanji komadić, istaknuo je među ostalim Ivan Turudić.
Percepcija pravosuđa je loša
Potvrdio je da se mora riješiti problem nikad nižeg povjerenja građana u pravosuđe. Ako bude izabran prvi potez bit će mu razgovor s aktualnom glavnom državnom odvjetnicom, s kolegama u DORH-u, zatim u USKOK-u.
“Najavio sam već da ću zatražiti od ministra Malenice dolazak pravosudne inspekcije u DORH da bi imali čisti početak, da bi se vidjelo ako se nešto eventualno zgriješilo.”
Ivan Turudić
Nije komentirao neke izjave da bi, ako bude izabran, dužnost preuzeo možda i prije isteka mandata aktualne glavne državne odvjetnice.
– To nije ništa do mene. Kolegici Hrvoj Šipek mandat ističe 26. svibnja 2024. godine. Ona može mandat odraditi do kraja, nitko joj to ne može osporiti, a može i odstupiti prije. To je njena privatna odluka, kazao je.
Naglasio je da je temeljni problem hrvatskog pravosuđa kazneno pravosuđe u kojemu postupci traju predugo.
– Pravda nakon 10 ili 15 godina više nije pravda. Ljudima se upropasti život, ako pravdu čekaju 10 ili 15 godina, a nakon toga budu oslobođeni, izjavio je Turudić.
Smatra da se taj problem može riješiti nizom mjera. DORH se treba ekipirati, trebaju se, kaže, donijeti kvalitetni zakoni, trebaju se osigurati materijalni uvjeti, koji sada, kako čuje, nisu dobri. Istaknuo je da je put do povjerenja javnosti dug i mukotrpan, ali počinje prvim korakom.
Trzavice na relaciji DORH – USKOK
DORH je hijerarhijski organizirano tijelo, a USKOK je specijalizirano tužiteljstvo i on je ispod DORH-a u toj hijerarhiji. Na vrhu hijerarhije se nalazi DORH, pojasnio je Turudić.
– To nisu, kako je često u javnosti krivi dojam stvaran, neka dva paralelna i ravnopravna tijela. USKOK uvijek mora postupati i raditi onako kako mu naloži DORH.
Komentirao je i izmjene Kaznenog zakona u okviru kojega bi curenje informacija postalo kazneno djelo.
– Mislim da je danas zadnji argument, koji se mogao upotrijebiti protiv predlagatelja zakona, eliminiran kad je ministar Malenica najavio da neće biti kazneno djelo neovlašteno odavanje sadržaja dokaznih radnji ako je počinjeno u javnom interesu i zaštiti žrtve i okrivljenika. Mislim da je sada to jedan jako dobar liberalan zakonski prijedlog i ne znam tko će moći kritizirati taj prijedlog kakav ima niz europskih zemalja – i oni koji su bolji od nas i koji su lošiji od nas, kazao je.
Novinarske slobode i tužbe novinara
Iako su novinari iz toga izuzeti, mnogi smatraju da bi se zapravo posredno mogle narušiti određene novinarske slobode i da bi taj javni interes ipak mogao doći u pitanje – vi smatrate da to neće biti tako, upitao je novinar Sirovica.
– Apsolutno ne, novinari su zaštićeni zakonom u medijima. U članku 30 zakona o medijima piše da novinar nikada nije dužan odati izvor svoje informacije. Oni su eksplicitno navedeni u ovom prijedlogu izmjena kaznenog zakona da ne mogu odgovarati ni kao počinitelji, ni kao poticatelji, ni kao pomagači. Ne znam na koji bi način oni bili oštećeni ovim zakonom. Ali novinari, to su građani Hrvatske, kazao je i dodao da oni nisu izvan zakona.
Odgovarajući na pitanje o tužbi novinara kazao je da je on jednom tužio.
– Iako je predsjednik SDP-a rekao da sam prvak u slapp tužbama, jedan jedini put sam tužio, 2014. godine. Poučen lošim iskustvom, činjenicom da je predmet otišao u zastaru na Županijskom sudu u Rijeci, mislim da bi trebao biti neki jako veliki razlog da bih nekoga tužio, kazao je.
Suci višeg ranga zarađuju manje od sudaca nižeg ranga
Turudić je komentirao i bijeli štrajk sudaca. Kazao je da su u nekim dijelovima opravdani zahtjevi sudaškog i državnog odvjetništva, ali da je zapravo tu riječ o štrajku.
– On može biti bijeli ili šareni ili ne znam kakve boje, ali ako se odgodi rasprava koja je zakazana i sljedeća će biti zakazana za šest mjeseci, to je ništa drugo nego štrajk. Ja ne volim te eufemizme, mjere upozorenja ili kako se već zovu.
– Mislim da je problem što hijerarhija plaća u sudstvu i u pravosuđu nije dobro napravljena. Suci nižih sudova su sada relativno dobro prošli. Suci prvostupanjskih sudova imaju oko 2000 do 2200 eura, a imali su 1600, 1500 eura. Ali sada suci višeg ranga zarađuju manje od sudaca nižeg ranga. To će izgubiti svaku pokretljivost i svaku motivaciju da bi ljudi išli sa županijskog na visoke sudove, na Vrhovni sud i tu je nužno povećati. Mislim da bi trebalo povećati koeficijent Vrhovnom sudu, kazao je i dodao da se indeksacija ne može napraviti za mjesec, dva, tri ili šest, piše HRT.
