Političari pozivaju na široku akciju protiv jačanja utjecaja krajnje desnog AfD-a
Znači li pobjeda kandidata CDU-a u ruralnom okrugu Saale-Orla u Tiringiji da su velike demonstracije za obranu Njemačke sa stotinama tisuća sudionika već dale rezultat? Na lokalnim izborima u istočnoj saveznoj državi, gdje je AfD najjača stranka, kandidat AfD-a u nedjelju izgubio je od kandidata demokršćana. Dva tjedna ranije, u prvom krugu, AfD-ov kandidat je u tom okrugu s oko 80.000 stanovnika imao uvjerljivu prednost. Savezni ured za zaštitu ustava tretira ogranak AfD-a u Tiringiji kao definitivno desničarsko-ekstremistički.
Uwe Thrum (AfD) žali se da je bio žrtva nehumane kampanje, i da su za Christiana Herrgotta (CDU) glasali “crveni i zeleni”. Da je Thrum pobijedio, to bi bio drugi okrug u Njemačkoj koga vodi netko iz AfD-a. Birači su se mobilizirali, ali oni s jedne i druge strane: kandidat CDU-a Herrgott dobio je 52,4 posto glasova a AfD-ov Thrum 47,6 posto. Pobjeda je tijesna, ali odaziv je veći. Od više od 66.000 birača s pravom glasa, oko 69 posto sudjelovalo je u drugom krugu izbora. U prvom krugu prije dva tjedna odaziv birača bio je oko 66 posto – i to jedvostruko više nego na zadnjim lokalnim izborima 2018., prenosi Frankfurter Rundschau. Thrum je dominirao u prvom krugu s 45,7 posto glasova, dok je Hergott imao 33,3 posto.
To je dobro, ali to je samo mala, trenutna pobjeda i nikako nije signal preokreta o kakvom tirinški SPD već sanja, piše utjecajni Spiegel Online. Okrug Saale-Orla pokazuje koliko snage i političkog djelovanja zahtijeva borba protiv AfD-a. Ove godine održavaju se pokrajinski izbori u tri istočne njemačke pokrajine, a AfD je u vodstvu u sve tri.
Prema Saveznom ministarstvu unutarnjih poslova, više od 900.000 ljudi širom zemlje sudjelovalo je u antidesničarskim prosvjedima tijekom vikenda 20. i 21. siječnja. Najavljuju se novi prosvjedi, ali demonstracije su samo početak, poziv na uzbunu, piše Spiegel. U ponedjeljak je njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier pozvao poslovne ljude, sindikaliste i čelnike udruga na demokratski samit u palači Bellevue.
“Tu smo se borili za demokraciju 1989., sada je vrijeme da je ponovno obranimo”, poručila je političarka Zelenih i dopredsjednica Bundestaga Katrin Göring-Eckardt, koja dolazi iz Tiringije. Njemački političari pozivaju građane da razgovaraju sa članovima obitelji, prijateljima, susjedima, da se suprotstave rasizmu i teorijama zavjere. Bivši savezni predsjednik Christian Wulff (CDU) kaže da je na prosvjedima proteklih dana ljude različitih svjetonazora ujedinila ozbiljnost situacije. Nikada više nijedna manjina u Njemačkoj ne smije biti ostavljena sama u situaciji u kojoj je ugrožena, poručio je. Kad bi AfD stekao veći utjecaj, to bi naštetilo cijeloj zemlji, upozorio je Wulff.
U Njemačkoj ne prestaju demonstracije u gradovima i manjim mjestima nakon što je istraživačka mreža Correctiv 11. siječnja objavila da su članovi AfD-a sudjelovali na sastanku ekstremne desnice u Potsdamu u studenom, na kojem su raspravljani planovi o “remigraciji”, odnosno o protjerivanju milijuna useljenika i nedovoljno asimilranih njemačkih državljana.
Stručnjakinja za ustavno pravo Gertrude Lübbe-Wolff vjeruje da je demokracija u Njemačkoj dovoljno stabilna da se može učinkovito suprotstaviti trenutnoj opasnosti desničarskog ekstremizma i mržnje. Ističe da rizik za demokraciju vidi u “sve većoj izolaciji različitih političkih miljea jednih od drugih”.
Po anketama AfD je od početka demonstracija izgubio oko dva postotna poena, dakle oko 10 posto svojih glasova, ali i dalje su s oko 20 posto druga najjača stranka u Njemačkoj. Mogu li prosvjedi zaustaviti rast njihove popularnosti, pita se uvodničar Spiegela Stefan Kuzmany. AfD ne možete zabraniti izlaskom na ulice. Čak i kad bi ga se pokušalo zabraniti, proces je dugotrajan, a ishod nepredvidiv. Isto važi i za povlačenje državnog financiranja te stranke. Teško da će neki od postojećih birača AfD-a zbog prosvjeda promijeniti biračke preferencije: naprotiv, jačanje opozicije samo će ojačati solidarnost desnice i njihovih pristaša, piše Kuzmany. Ipak, to ne znači da izlazak građana na ulice nema efekta. “Svatko tko očekuje kratkoročne učinke i navodi njihov izostanak kao dokaz uzaludnosti demonstracija nije shvatio što se trenutno događa: svjedočimo narodnom ustanku za demokraciju. I već ima učinka”, piše Spiegel, a prenosi Jutarnji.
