Dok na ukrajinskom tlu rat ulazi u treću godinu, ostatak Europe sve glasnije razmišlja o jačem naoružavanju i uvođenju obveznog vojnog roka. Da se Europa mora pripremiti na potencijalnu obranu od ruskog napada, upozorava i Njemačka.
Na sličnom su tragu i izjave iz Nizozemske – zemlje koja također razmatra uvođenje obveznog vojnog roka. Vrh europske politike slaže se u jednome – Ukrajina ne smije izgubiti.
600 bunkera tvorit će baltičku liniju obrane. U strahu od moćnog i nepredvidivog susjeda, Estonija, Latvija i Litva počinju graditi obrambene linije. Sustav bunkera i opskrbnih lanaca na granici Estonije i Rusije stajat će 60 milijuna eura, piše HRT.
– Baltičke zemlje geografski su različite. Estonija ima zahtjevan teren, Latvija je malo otvorenija, ali Litva ima velike otvorene, prostrane poljane. Važno ih je zaštititi, istaknuo je Kaido Tiitus, savjetnik u estonskom ministarstvu obrane.
24. veljače 2022. nepovratno je promijenio sigurnosnu arhitekturu Starog kontinenta. Neutralna Finska ušla je u NATO, a Švedska je još u čekaonici. Finci s velikim susjedom dijele i ratnu povijest.
– Vidjeli smo što je Rusija u stanju učiniti Ukrajini, ali ne vidim trenutačno nikakvu neposrednu vojnu prijetnju za Finsku. Finci noću spavaju mirno jer znamo da smo dobro pripremljeni. Ali članice EU-a i NATO-a morat će biti spremne za sve moguće scenarije, istaknuo je Petteri Orpo, finski premijer.
Na europskom kontinentu ukupno 16 zemalja ima neki oblik služenja vojnog roka, dok se ostale oslanjaju na profesionalnu vojsku. O ponovnom uvođenju vojnog roka razgovara se u Nizozemskoj, Rumunjskoj, Njemačkoj, Srbiji. Njemačka je obvezni vojni rok ukinula 2011., ali Bundeswehr se suočava s manjkom ljudi. Da se moraju pripremiti za mogući rat s Rusijom, upozorio je nedavno i zapovjednik nizozemske vojske.
– Nije to nikakvo zveckanje oružjem, to je nužna potreba. Vidimo da jedan značajan niz zemalja ima već služenje vojnog roka. Sve skandinavske zemlje imaju služenje vojnog roka. I Danska i Švedska sad uvodi nazad, i Norveška i Finska. Finska nikada nije ni prestala s time. Konkretno kod naših susjeda, Austrija ima služenje vojnog roka, tako da je za očekivati da će i druge zemlje razmišljati o tome, rekao je Marinko Ogorec, vojni analitičar.
Američki predsjednik Joe Biden upozorava da bi ruska pobjeda imala posljedice i za Balkan.
– Ako okrenemo leđa Ukrajini i Rusija je uspije poraziti, što mislite što će se dogoditi s balkanskim zemljama? Što će se dogoditi od Poljske do Mađarske? Promijenila bi se cijela dinamika, rekao je Joe Biden, američki predsjednik.
Da Ukrajina ne smije izgubiti, slažu se i struka i politika.
– To bi na neki način moglo potencirati određene procese koji ne bi bili dobri, moglo bi povećati neke tenzije. Vidimo da se neka retorika itekako ponovno vraća. Vidimo da ono što je bilo memorandum SANU, pa Memorandum SANU 2 sada tzv teorija srpskog sveta to su sve različiti nazivi za isto zlo a to je velikosrpski imperijalizam. On kao ideja nije nestao, rekao je Ogorec.
U Njemačkoj, Poljskoj i baltičkim zemljama idući tjedan počinje simulacija rata s Rusijom. Crtat će se borbene linije, a nebo će parati zrakoplovi britanskog kraljevskog ratnog zrakoplovstva. Riječ je o operaciji “Nepokolebljivi branitelj”, najvećoj NATO-ovoj vježbi od hladnog rata u kojoj će sudjelovati 90 tisuća vojnika, piše HRT.
