Glavni, zapadni trgovinski partneri Kine i neprijateljski raspoloženi prema Moskvi, prodaju više proizvoda Kini nego Rusija
Iako ruski predsjednik Vladimir Putin na sva usta hvali bliske veze između Rusije i Kine, Moskva bi mogla postati previše ovisna o Kini po pitanju trgovine, upozoravaju neki ekonomisti.
Nakon što je Zapad uveo Kremlju sankcije bez presedana zbog invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine, Putin je svijet podijelio na prijateljske i neprijateljske zemlje, ponudivši prvima povoljne trgovinske uvjete za svoj izvoz, od kojih su najvažniji nafta i plin.
Kina je službeno neutralna u Putinovom ratu i – kao prijateljska zemlja – u prosincu je najavila rekordnu trgovinu između dviju zemalja u 2023. godini. Ona je između siječnja i studenog dosegnula vrijednost od 218 milijardi dolara, više nego cijele prethodne godine, piše Jutarnji.
Dio trgovinske ekspanzije između zemalja svodi se na izgradnju naftovoda ESPO (Istočni Sibir – Tihi ocean) između Rusije i Azije, plinovod Snaga Sibira i otvaranje Yamal LNG za proizvodnju, ukapljivanje i otpremu prirodnog ukapljenog plina, kao projekata koji predstavljaju značajnu kinesku investiciju.
Ako Peking bude morao birati, odabir je jasan
Rusija je za Kinu također veliki dobavljač poljoprivrednih proizvoda kao što je pšenica. Moskva je zauzvrat povećala uvoz kineske robe široke potrošnje i industrijske robe, poput automobila, koji su ranije dolazili od zapadnih dobavljača.
No, ruski ekonomisti, Aleksandar Knobel s Instituta Gaidar i Aleksander Firančuk iz Centra za međunarodne trgovinske studije (RANEPA), upozoravaju da ako Peking bude morao birati između Zapada i Rusije, neće favorizirati Moskvu.
U njihovom izvješću, objavljenom 30. prosinca, ističe se kako su glavni trgovinski partneri Kine, poput Europske unije, SAD-a, Japana i Južne Koreje, neprijateljski raspoloženi prema Moskvi i prodaju više proizvoda Kini nego Rusija.
Dok Kina sada čini gotovo trećinu ruske trgovine, ruski udio u kineskom trgovinskom prometu – 5,1 posto u uvozu i 3,3 posto u izvozu – puno je manji od udjela glavnih neprijateljskih zemalja i postoje rizici od pada trgovine u slučaju sekundarnih sankcija, navodi se u izvješću.
“Kineska ovisnost o opskrbi industrijskom robom iz neprijateljskih zemalja znatno premašuje njezinu ovisnost o uvozu ruskih sirovina”, stoji u izvješću. “Postoje rizici od sekundarnih sankcija koje bi utjecale na međusobnu trgovinu između Kine i Rusije, osobito ako budu nametnute pojedinačnim tvrtkama”.
Chris Weafer, glavni izvršni direktor strateške konzultantske tvrtke Macro-Advisory Ltd, koja se fokusira na Rusiju i regiju Euroazije, rekao je za Newsweek da je, nakon čitavog desetljeća okretanja prema Aziji, Rusija jednako ovisna o Kini u trgovini kao što je bila prema Zapadu 2014. godine.
Povećanje prometa između dviju zemalja pomoglo je u spašavanju ruskog gospodarstva suočenog sa sankcijama uvedenim zbog rata u Ukrajini, no mnogi dužnosnici i poslovni lideri u Rusiji zabrinuti su da taj aranžman mnogo više odgovara Kini nego Rusiji.
“Dok Kina željno kupuje energiju i robu te prodaje robu kineske proizvodnje ruskom tržištu, što sve odgovara Pekingu, u Rusiju stiže vrlo malo ulaganja, zasigurno nedovoljno da nadomjesti izgubljena ulaganja zapadnih tvrtki i investitora koji izlaze iz zemlje”.
BRICS kao spas
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin iznio je na Moskovskom ekonomskom forumu u listopadu svoju zabrinutost u vezi s usmjeravanjem na Istok nakon što su sankcije Rusiji onemogućile pristup zapadnoj trgovini, ulaganjima i tehnologijama.
Sobjanin je rekao da na Istoku “nitko ne želi dijeliti tehnologiju ni vezanu uz strojarstvo, ni uz proizvodnju zrakoplova, ni uz mikroelektroniku.”
U međuvremenu su zato, kako bi se smanjila ovisnost o Kini, neki u Rusiji i podržavali i zazivali proširenje skupine zemalja BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika), djelomično i zato što bi to Moskvi moglo omogućiti diverzifikaciju trgovinskih partnera.
“Nafta, plin i drugi resursi koji stižu u kineske luke, mogli bi biti osjetljivi na obustavu ili blokadu u slučaju velikog spora s državama G7”, kaže Weafer. “Ali Kina sada dobiva dovoljno ključnih zaliha izravno iz Rusije kako bi barem zadržala ekonomičnost rada”.
Demonstrirajući njihove bliske veze nakon godine u kojoj se ruski predsjednik sastao sa svojim kineskim kolegom i u Moskvi i u Pekingu, kineski predsjednik Xi Jinping je Putinu nedavno poslao novogodišnju poruku solidarnosti, rekavši da je “uzajamno korisna suradnja nastavila postizati nove rezultate”, piše Jutarnji.
Putinova nemilosrdna privatna vojska: Čine je neonacisti i nogometni huligani
