Premijer Andrej Plenković gostovao je jutros u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”. Govorio je, među ostalim, o primjeni novih zakona s početkom ove godine. Radi daljnjeg rasta plaća i rasterećenja poduzetnika izmijenjeno je devet poreznih zakona, raste minimalna plaća, a na povećanje plaća utjecat će i ukidanje prireza, tvrdi premijer, javlja HRT.
Nova godina donijela je niz promjena. Svi zakoni koji su od 1. siječnja stupili na snagu, rekao je premijer Plenković, imaju temeljni cilj – povećanje socijalnog i gospodarskog standarda građana te potporu gospodarstvu.
– Još jedan krug porezne reforme omogućuje ono što je građanima najbitnije, a to su veće plaće, rekao je premijer.
– Mislim da će tek s vremenom, kako ljudima budu dolazile plaće, građani postati svjesni koja je lokalna sredina išla na manje oporezivanje rada, a koja taj prostor, koji je Sabor na prijedlog Vlade omogućio, nije iskoristila.
Spomenuo je i novi Zakon o inkluzivnom dodatku, koji je osobito važan za osobe s invaliditetom.
– Za mene je to cijeli moj mandat prioritet. Izvanredna suradnja s udrugama koje se bave osobama s invaliditetom omogućuje i sve skupa novih pola milijardi izdvojenih eura u proračunu, pojednostavljuje procese, objedinjuje naknade, rekao je premijer.
Novi doplatak za djecu podiže prag prava na doplatak, povećava broj obitelji koje ga primaju na 271.000 te udvostručuje broj djece na pola milijuna. Na pitanje je li moguće da sva djeca ostvaruju pravo na dječji doplatak, Plenković je rekao kako treba voditi računa o cenzusu.
– Sigurno da dječji doplatak koristi onima s manjim prihodima. Mi smo sada obuhvatili dvije trećine djece ovim promjenama, a praktički povećali duplo ono što je bilo, rekao je premijer te naveo kako je Vlada osigurala besplatan obrok u školama, besplatne udžbenike i besplatan prijevoz.
– To su sve ogromni iskoraci kada je riječ o obrazovanju i jačanju potpore obitelji i demografskoj politici. S te strane mislim da smo napravili ogromne iskorake i ovo je korak u pravom smjeru, poručio je.
Povećanje plaća
Minimalna plaća znatno raste.
– Kada smo krenuli, prosječna plaća u Hrvatskoj bila je 749 eura. Danas je prosječna plaća u Hrvatskoj 1178 eura. Kada smo krenuli, prosječna mirovina je bila malo veća od 350 eura. Danas je ona 550 eura. Minimalna plaća na početku našeg mandata je u bruto iznosu bila 414 eura. Ona je od jučer 830 eura. To je rast za više od 100 posto minimalne plaće.
Osvrnuo se i na izmjene Zakona o plaćama u državnoj i javnoj službi, koji pokriva oko 240.000 ljudi.
– Znate koliko smo učinili u protekloj godini kroz naš socijalni dijalog sa sindikatima, gdje smo podigli posebni dodatak od 180 i 60 eura u lipnju. To je bilo za 219.000 ljudi, povećali smo plaće kasnije još za 35.000 ljudi koji nisu bili obuhvaćeni dodacima do tada. A sada smo napravili jedinstvenu reformu. Reformu koju se nikad nitko nije usudio napraviti. Jednu prašumu različitih koeficijenata, osnovica, dodataka, posebnih ugovora itd., svega mogućega što smo vidjeli u raznim resorima i što se kumuliralo kroz 30 godina sveli smo na usporedive razine plaća u državnoj i javnoj službi, rekao je Plenković.
Zakon je stupio na snagu, a slijedi usvajanje dviju uredbi koje će stupiti na snagu do kraja veljače.
– Vjerujem da će nove plaće biti vjerojatno isplaćene u travnju za ožujak. Povećanja plaća možemo očekivati u sljedeća tri mjeseca, ali nemojmo zaboraviti, plaće već sada rastu – u veljači za siječanj nakon stupanja porezne reforme, rekao je premijer i podsjetio i da su božićnice rasle s 232 eura na 300.
– Sada u siječnju ide veća plaća zbog porezne reforme, zbog novih uredbi plaća u ožujku i još smo uveli novu – pravo na uskrsnicu od 100 eura. A prije toga smo osnovicu dignuli za 5 posto u dogovoru sa sindikatima. Što smo duže tu, to je naš dijalog sa sindikatima i poslodavcima bolji, poručio je.
Kada će biti parlamentarni izbori?
Premijer Andrej Plenković rekao je kako “parlamentarni izbori sigurno neće biti ni u prvom ni u četvrtom tromjesečju ove godine”.
– Sve će biti na vrijeme. Mi smo sada na otprilike nešto manje od tri i pol godine drugog mandata moje druge vlade i mislim da će sve biti onako kako treba, u pravom trenutku, koji će po meni biti primjeren za održavanje parlamentarnih izbora. To je ono što je najvažnije.
– Imali smo puno kriza s kojima smo se suočili u protekle tri i pol godine. Realno, kad gledate, nema što se tu nije dogodilo – od najveće pandemije u zadnjih sto godina pa do dva razorna potresa u Zagrebu, na Banovini, ruske agresije na Ukrajinu, energetske krize, socijalnih pritisaka, inflatornih pritisaka. Mi smo donijeli 7,2 milijarde paketa mjera za naše građane. Prema tome, pokazali smo da je država tu, da je vlada tu, da stoji uz hrvatskog čovjeka, da stoji uz hrvatsko gospodarstvo i da smo očuvali socijalnu koheziju i pritom još ostvarili strateške interese. Mi nismo stavili sa strane ono što smo planirali i borili se s krizom, nego smo paralelno radili jedno i drugo.
Uvođenje eura, Schengen, inflacija
Prošlu godinu obilježilo je uvođenje eura, ulazak u šengenski prostor, ali i inflacija koja je donijela bujanje cijena.
– Mi smo sebe osigurali i na području unutarnje i na području vanjske sigurnosti. To je Schengen, olakšano kretanje. Današnje vrijeme, koje je bilo opterećeno s tri velike krize, terorizam, COVID i nezakonite migracije, izmijenilo je Schengen tako da to nije više 1995. jer je tad bilo sve mirno, dobro i fino. Bili smo u nekakvoj fazi blagostanja, a sada su nam se dogodile ogromne krize gdje su pojedine države članice digle privremeno barijere na unutarnjim kontrolama. Prema tome, to je jedno privremeno rješenje, ali je u jednoj formi lagano. Vidite da nema tu velikih gužvi, sve se rješava. Naš je cilj da u razgovorima s Italijom i Slovenijom učinimo maksimalan napor da se do turističke sezone uklone te barijere koje sada privremeno postoje.
Premijer je ustvrdio da je zamjena hrvatske kune eurom lani u tehničkom smislu bila perfektna.
– Mi smo to odradili tako da nikome nije nedostajalo eura iz bankomata, niti je bilo kakvo plaćanje došlo u pitanje. Vidjeli ste izvješće Europske komisije, inflacije nije bilo zbog eura. Inflacija je bila zbog drugih elemenata, ili vanjskog porasta cijena nekih materijala i sirovina itd. ili određenog povećanja cijena gospodarskih subjekata u Hrvatskoj. Mi smo zbog toga išli na ograničenja pojedinih proizvoda, apelirali pogotovo na ovaj dio koji ljudi najčešće konzumiraju, a to su prehrambeni proizvodi, da se tu smiri lopta i da tako sami sebi ne generiramo inflaciju, rekao je.
Kad se inflacija oduzme od rasta plaća, Plenković je istaknuo kako je realan rast veći od 20 posto te da je kupovna moć građana veća nego što je bila prije.
– Moramo se boriti s time da se svi ponašaju odgovorno. Mi jesmo u tržišnom gospodarstvu i ne možemo sad postati neka megainterventna vlada koja će potpuno poremetiti tržišna načela, to ne želimo, ali s druge strane ne želimo da neki akteri profitiraju više nego što treba, a da pritom oni koji su najugroženiji imaju veće cijene. To je jedan balans u kojem svi moraju odigrati svoju ulogu, ne samo mi, poručio je.
Dobar kreditni rejting, uspješna turistička sezona…
Kreditni rejting u prošloj godini bio je najbolji ikad.
– Investicijski kreditni rejting četiri je stupnja više nego kada smo krenuli u 2016. Plus pozitivni izgledi po sve tri agencije. Drugo, smanjujemo udio javnoga duga u BDP-u. Imali smo skok u vremenu COVID-a i nakon toga se krivulja vraća. Ja vjerujem da bi mogla biti ispod 60 posto u 2024., 2025. godini, što bi bilo sjajno, rekao je Plenkovićč
Rast BDP-a je, ističe, kontinuiran. Vladina projekcija rasta za 2023. je 2,8 posto.
– Osobna potrošnja 18 posto više na razini godine, 13 posto više nego u prosincu prošle godine. U turizmu smo imali izjednačene, možda i malo bolje podatke u dolascima i noćenjima nego rekordne 2019. Plus, puno veće prihode nego što je to bilo tada. Dakle, nismo slučajno među prvih 20 destinacija svijeta kao turistička zemlja, rekao je Plenković i dodao kako je važno da se u ovoj godini nastavi taj trend.
– Naša projekcija rasta je opet 2,8 posto, što će biti puno više nego prosjek Europske unije. Tome doprinos trebaju dati svi segmenti hrvatskog gospodarstva, naglasio je.
Podsjetio je da je za obnovu Zagreba i Banovine ukupno potrošeno 2,2 milijarde eura.
– Tko je našao novac za to? Sve štogod vidite da se obnavlja, osigurava Vlada, rekao je Plenković i naglasio da istodobno traje veliki investicijski ciklus.
– Dovršava se druga cijev tunela Učka koja će biti otvorena prije ljetne sezone, dovršava se cesta Zagreb – Sisak, probija se tunel Kozjak, radi se obilaznica Split, radi se cesta od Križevaca do Koprivnice, investira se na sjeveru Hrvatske… Sve su to projekti koji nastoje učiniti jednake šanse našim ljudima gdjegod živjeli, rekao je.
Europski izbori i budućnost EU-a
Plenković vjeruje kako se Europska unija, kakvu poznajemo, neće promijeniti.
– Mi smo u fazi kada se otvaraju pregovori s Ukrajinom, kad se otvaraju pregovori s Moldavijom, kad je Gruzija dobila kandidatski status, kad je Bosna i Hercegovina nakon kandidatskog statusa, ponajviše zahvaljujući zagovoru Hrvatske, pred vratima da otvori svoje pregovore, gdje druge susjedne zemlje već pregovaraju. Gradimo jedan kontinentalni projekt suradnje, razvoja, ono što je najvažnije, mira i stabilnosti. Što se tiče ovih globalnih izazova, ovo je megaizborna godina. Oni se održavaju u drugom komunikacijskom ozračju, rekao je Plenković.
Nove okolnosti, ističe, pred Europu stavljaju nove izazove. Vjeruje kako će Europska pučka stranka, kojoj pripada i HDZ, biti relativni pobjednik europskih izbora.
– Ne vidim što bi se to trebalo tektonski dogoditi u drugim državama članicama, pa i u Hrvatskoj. Nakon izbora ćemo vidjeti kakvu ćemo novu većinu u Europskom parlamentu sastavljati, poručio je.
Korupcija i kriminal
Plenković je naglasio kako Ured Europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj postoji isključivo zbog političke volje njegove Vlade i Hrvatskog sabora.
– Naša je želja da se to bolje kontrolira. Dakle, kad dođem ja na Europsko vijeće ili ministri i zalažemo se za što veću alokaciju sredstava, mi to radimo da bi se Hrvatska brže razvijala i lovila brže korak s onima koji su oni duže. Nitko se od nas ne zalaže za to da bi netko kasnije zloupotrijebio sredstva koje mu je Vlada osigurala. I mi smo tu najzainteresiraniji, najoštriji prema bilo kakvoj nepravilnosti korištenja proračunskih sredstava i europskih sredstava. I te institucije djeluju po zakonu. One djeluju kod nas kao što djeluju drugdje. Nigdje mi nismo nešto u boljoj ili goroj poziciji nego drugi, rekao je.
Kazao je kako je problem u oporbi koja se sastoji od dvije teze.
– Pod A, svi su u HDZ-u korumpirani, lupeži, treba ih smijeniti. Ili pod B, svi su to nacionalni izdajnici jer surađuju, zamislite, 2024. s predstavnicima nacionalnih manjina, osobito s predstavnicima srpske nacionalne manjine. Pa smo valjda Jugoslaveni, komunisti, antikristi i najgori mogući izdajnici. Onda mi kažemo “to su floskule druge političke Hrvatske koja nije našla novac za obnovu od potresa, nije vodila odgovorno upravljanje javnim financijama, nije povećala prosječnu plaću za 57 posto, nije povećala mirovine za više od 50 posto, nije povećala minimalnu plaću za 103 posto, nije smanjila nezaposlenost, nije povećala zaposlenost. Dok smo mi sve povećavali to ogromno, oni su praktički tada stagnirali, rekao je Plenković.
Natječaj za ravnatelja/icu DORH-a
Zatvoren je natječaj za novog ravnatelja/icu DORH-a. Plenković je rekao kako sve ide svojom procedurom.
– Sada je procedura takva da će Državnoodvjetničko vijeće po zakonu pregledati kandidature, vidjeti jesu li su one u skladu sa svim formalnostima te ispunjavaju li svi kandidati kriterije. Nakon toga ću ih proslijediti Vladi, Vlada će nakon toga provesti proceduru, pitati za mišljenje nadležni odbor Hrvatskog sabora i zatim uputiti prijedlog Hrvatskom saboru. Kad napravimo intervjue, tad ćemo biti u puno boljoj poziciji da kažemo koga predlažemo, poručio je.
Optužnica protiv Longina
Osvrnuo se i na optužnicu protiv zadarskog župana Božidara Longina. Plenković je rekao kako smatra da je riječ o bizarnom slučaju.
– On tvrdi da je to nesporazum, USKOK ima neku drugu tezu. Jako mi je teško reći, postoji ona latinska izreka “de minimis non curat praetor”, dakle da se o sitnicama sud previše ne brine i ne vodi računa. Međutim, nije dobro u ponašanju bilo kojeg dužnosnika doći u poziciju da netko tko gleda sa strane, smatra da se time zloupotrebljava položaj ili dužnost koja ima. Vidjet ćemo što će od toga biti. Ukupan iznos bio je 48 eura, koje je, kako sam shvatio – on platio. Ne vidim tu neku štetu nastalu za proračun, ali pustimo neka to ide svojim putem, rekao je.
Afera “Mreža”
Afera “Mreža”, zbog koje su smijenjeni bivši ministar gospodarstva Davor Filipović i njegov savjetnik Lovrinčević, ustvrdio je Plenković nema nikakve veze s HDZ-om.
– To je afera savjetnika bivšeg ministra, koji ništa nije pridonio nama u smislu dobivanja povjerenja niti u prvom, niti u drugom mandatu. Njega je ministar uzeo da ima nekoga tko će mu pomoći u realnom sektoru. Taj čovjek nije imao nikakve ovlasti od mene ili od Vlade da bude netko tko će uvjetovati kome će sredstva koja su u proračunima ministarstva ili nekakvih državnih institucija biti davana u medijskom prostoru. Dakle, to je doslovno poslovodstvo bez naloga. Sigurno ne niti Vlade niti HDZ-a. To nije afera “Mreža”, to je afera Mosta, rekao je.
– Što je bit te afere? Dakle, taj čovjek radi očito protiv Vlade, to se vidjelo u svim transkriptima. To je koruptivna aktivnost Mosta s nekim tko nema veze s HDZ-om. I nakon toga, kad mi vidimo što se događa, mi u istom trenutku razrješujemo ministra i njega, bez ikakvih dilema, objasnio je.
Plenković je na kraju svojega gostovanja poručio kako građani mogu s optmizmom gledati na 2024.
– Hrvatska je upjela suzbiti sve moguće krize s kojima je bila suočena, ostvariti svoje strateške nacionalne interese, osigurati rast plaća, rast mirovina, rast socijalnih naklada, imati manje poreze, imati snažno gospodarstvo. Jedino što ljudi žele je da im dalje energenti budu priuštivi. Pa mi smo u krizi osigurali cijene plina, struje, naftnih derivata. Mi ćemo ih regulirati dokle god to treba hrvatskom građaninu da može imati priuštivu cijenu energenata i naći ćemo način da to objasnimo na europskoj razini. I zato sam ja optimističan i za 2024. da nastavimo gospodarski rast, držimo socijalnu koheziju i da Hrvatska ide u pravom smjeru. To je ono što radimo godinama i za što se borimo, zaključio je premijer gostujući u emisiji “A sada Vlada”, piše HRT.
