Kijev u teškoj poziciji: Sve smrdi na to da ih saveznici “suptilno” tjeraju na pregovore s agresorom

Foto: Ukrinform

Na istok i jug Ukrajine stigla je ozbiljna zima. Osim usporenog nastavka vojnih djelovanja, ovih su dana crnomorsku obalu od Odese do ruskog Sočija zahvatile snježne oluje i poplave, koje su veći dio tog područja ostavile bez vode, struje i grijanja. To se pogotovo odnosi na anektirani Krim gdje već danima nema struje, a dijelovi poluotoka su i bez vode.

Nakon više-manje neuspješne ukrajinske proljetno-ljetne protuofenzive došlo je do pozicijskog rata jer ni Ukrajina, ni Rusija u ovom času nemaju dovoljno snage za uspješan napad te se ukopavaju u očekivanju proljeća kada bi opet mogao uslijediti novi pokušaj ukrajinskog protunapada, pogotovo na južnom pravcu, odnosno ostvarivanje “plana” o izbijanju na Azovsko more. No, iako se smatra da protunapad nije dao željene rezultate, neki su uspjesi ipak polučeni, poput prelaska na lijevu obalu Dnjipra, što je dobra podloga za pripremu nove proljetne ofenzive u 2024. godini. Uz to, približili su se i strateški važnom gradu Tokmaku, do kojeg je ostalo oko 15 kilometara, a čijim bi se oslobađanjem otvorio put prema Melitopolju kao ključnoj točki za izbijanje na luku Berdjansk, odnosno obalu Azovskog mora, piše Jutarnji list.

No, zapovjednik ukrajinske vojske Valerij Zalužnij kaže da je rat prešao u pozicijski, pa i u pat-poziciju, a za Economist je izjavio da takva situacija “ide više naruku Rusiji” jer joj omogućava obnoviti vojni potencijal (na djelu je novi val mobilizacije) te napraviti nove obrambene i fortifikacijske utvrde. NATO-ovi analitičari, kako navodi BBC, ističu da tijekom zime vjerojatno ne treba očekivati “odlučne operacije”, ali smatraju da to ipak nije “pat-pozicija” jer obje strane ne prestaju s ofenzivnim napadima koji daju male, ali ipak neke rezultate. Ukrajinski vojni analitičar Serhi Morfinov za BBC je rekao kako je trenutačno više ruskih vojnika angažirano upravo na kopanju rovova i gradnji obrambenih utvrda ispred Melitopolja – ali, zanimljivo, i iza njega, prema Berdjansku – nego što ih ima na prvoj crti bojišta. Morfinov navodi kako je cilj pozicijskog rata iscrpiti protivnika i stalno ga tjerati na preslagivanje trupa i popunjavanje rezerve. On to uspoređuje s boks mečom. “Trenutačno nije moguć nokaut, ali je moguće iscrpiti protivnika i pobijediti na bodove. Niti jedna strana nema mogućnost sve riješiti jednim udarcem, odnosno nokautom, ali nizom knockdowna već se nešto može učiniti”.

No, zbog toga se u Kijevu pribojavaju da će ih Zapad, gdje je sve više nesuglasica oko pomoći Ukrajini (Viktor Orbán se ponovno usprotivio tome) i sankcija Rusiji (Slovačka je najavila da će blokirati 12. paket sankcija), “tjerati” na pregovore s Moskvom, bez obzira na to što se ne zna želi li ih Kremlj i što bi Rusi postavili kao uvjet.

Njemački Bild piše da su Washington i Berlin počeli vršiti pritisak na Volodimira Zelenskog da počne pregovore te da će se njihova pomoć Ukrajini svoditi taman na toliko da Ukrajina zadrži sadašnje stanje na frontu, odnosno da se stanje zamrzne. Njemački analitičar Julian Röpcke, pozivajući se na izvore bliske vladi u Berlinu, navodi kako Zapad želi da Ukrajina dođe u “stratešku povoljnu poziciju” za pregovore, ali teško da će moći ostvariti sve svoje želje.

EU i SAD postavit će Zelenskom kao uvjet za vojnu pomoć pregovore te čak i odustajanje od nove protuofenzive na proljeće 2024. godine. Podsjetimo da je nedavno američka TV postaja NBC objavila, pozivajući se na izvore u Bijeloj kući, kako se razgovara s Ukrajincima o tome koji su to uvjeti i prijedlozi na koje bi Kijev pristao pregovarati s Moskvom o okončanju rata. No, vojni analitičari smatraju kako je, piše BBC, Ukrajina neočekivano imala više uspjeha na moru gdje je zadala možda i presudni udarac ruskom “gospodstvu” nad Crnim morem. Naime, Rusija više ne kontrolira u potpunosti sjeverni dio Crnog mora, a napadi na sjedište ruske Crnomorske flote u Sevastopolju natjerali su Ruse da dio svog brodovlja prebace u Feodosiju, ali i u rusku luku Novorosijsk te u bazu u paradržavnoj tvorevini Abhaziji, odmetnutoj od Gruzije.

Time su Ukrajinci kompenzirali neostvarene planove na kopnu. S druge strane, pokazalo se da su Rusi uspješno zaustavili ukrajinski prodor na jugu, već mjesecima pokušavaju zauzeti gradić Avdivku, u predgrađu Donecka, a pikiraju i na put za Kupjansk te možda i Liman. Tako se ponavlja scenarij iz Bahmuta koji su ruske snage (tada još postojeći Wagner) uspjele zauzeti tek nakon punih devet mjeseci (!?) iscrpljujućih borbi. To se sada ponavlja i kod Avdivke koja pokazuje mnoge slabosti ruske vojske – od zapovjednog kadra do očito slabog morala napadača.

Zanimljivo je da neki ruski vojni analitičari, o čemu čak pišu i prorežimski mediji, navode kako su Rusiji “veći problem obavještajni podaci i satelitske snimke koje Ukrajina dobiva od NATO-a, nego zapadna pomoć u oružju”. Naime, Rusija je povećala svoju vojnu proizvodnju, iako ima sve više problema s dijelovima koje je nabavljala na Zapadu, a sada ih nema ili je skuplje i kompliciranije nabaviti ih preko “trećih zemalja”. I neki ukrajinski analitičari poput Kirila Jakovljeva, prenosi BBC, smatraju da su Rusi dobro pripremili obranu i imaju dovoljno snage da zaustave ukrajinske napade, premda smatraju da Rusi nemaju snage za neke ozbiljnije protuofenzive. Doduše, i sam Vladimir Putin je nedavno ponovio da “Rusija ne odustaje od prvotnih planova” zbog kojih je i počela invaziju na Ukrajinu.

Kad je riječ o novom valu mobilizacije, ruski neovisni mediji govore o sve češćim prosvjedima majki i supruga vojnika, koje traže njihov povratak kući. Putinov režim bacio se na sprečavanje širenja tog nezadovoljstva, pogotovo jer uskoro počinje predizborna kampanja za ožujske predsjedničke izbore, a Putin ne želi da mu “rat i nezadovoljstvo majki” zasjene sigurno osvajanje petog predsjedničkog mandata. Nedavno je u Sankt Peterburgu osuđen mladić koji je pokušao zapaliti mobilizacijski ured, a zabilježeno je još nekoliko napada u nekoliko gradova u unutrašnjosti Rusije. Naime, Putin uglavnom mobilizira u ruskoj provinciji, izvan europskog dijela Rusije, među nacionalnim manjinama i stranim radnicima koje ucjenjuje radnim i boravišnim dozvolama, pa i onemogućavanjem slanja novca obiteljima ako se ne odazovu pozivu, a s druge strane ne dira velike gradove poput Moskve, Sankt Peterburga i Sočija, piše Jutarnji list.

VIDEO Ukrajinu i Rusiju poharala megaoluja: Uništeni rovovi, vjetar čupao drveće, gradovi ostali pod vodom

Share This Article