Ugostiteljstvo je u Hrvatskoj sigurno jedna od značajnijih gospodarskih grana. No, i ugostitelji su, kažu, suočeni s brojnim izazovima, od prevelikih poreza, do velikih poskupljenja, a jedan od najvećih problema im je nedostatak radne snage.
Ugostiteljstvo bez njih više jednostavno ne može. Strani radnici postali su nužnost u restoranima, kafićima, slastičarnama. I Martina Dumančić je u svojoj slastičarni zaposlila je petero Filipinaca jer slastičare nije mogla naći godinama.
Kaže, posao znaju, voljni su učiti iako jezik jest barijera.
“Teže im ide hrvatski, to je kao da vi odete u Tursku i sad tamo učite turski, nije baš tako lagano naučiti hrvatski, ali snalaze se”, rekla je Dumančić.
Tri godine u Hrvatskoj je i Nepalac Yogmani Kafle. Sada radi kao dostavljač, a njegovi sunarodnjaci već su se i sindikalno organizirali.
“Jako sam sretan u Hrvatskoj, radio sam na nekoliko mjesta. Prvo sam radio u građevini kad sam stigao iz Nepala, a i bilo je problema pa sam promijenio posao nekoliko puta. Sada se osjećam jako sigurno i sretno u Hrvatskoj”, rekao je Yogmani Kafle, dostavljač iz Nepala.
Koliko je dobro raditi u Hrvatskoj, kažu ovi Nepalci, ovisi često o poslodavcu. No, ono što je svakako bitno jest bolja integracija svih stranih radnika u Hrvatskoj.
“Mi znamo da dijelu radnika koji dolaze u Hrvatsku, Hrvatska nije finalna destinacija, a mi bismo htjeli da jest. Oni su po svim kategorijama ranjiva skupina, oni traže jednu posebnu skrb…to je potrebno i poslodavcima jer bez integracije obitelji oni se na hrvatskom ili bilo kojem tržištu neće zadržati”, kazala je Milka Kosanović iz HUP-a.
Od početka godine do 30. rujna izdano je preko 133 tisuće radnih dozvola od kojih preko 30 posto njih za turizam i ugostiteljstvo jer upravo taj sektor pati od velikog problema pronalaska radne snage, piše N1.
“Jako puno ugostitelja i naših konobara je za vrijeme covida opstajalo s plaćom od 4 tisuće kuna koja im nije bila dovoljna za preživljavanje, oni su se prekvalificirali i otišli, nikad nam se nisu vratili”, rekao je Franz Letica, predsjednik ugostitelja.
Zato svi nužno moraju pribjeći uvozu radnika, no za sektor ugostiteljstva ključno je i učenje hrvatskog jezika.
“Već imamo vaučer sustav koji se pokazao uspješnim, vidjet ćemo kako u njega ubaciti i hrvatski jezik, on bi bio fokusiran upravo na sektore poput ugostiteljstva…”, rekao je Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada.
Vlada trenutno radi na izmjenama zakona o strancima. Jedna od ključnih novosti bit će trajanje radnih dozvola 3 godine, ali i crne liste onih poslodavaca koji ne prijavljuju i zlorabe strane radnike.
