Europska komisija objavila je danas novu makroekonomsku prognozu za Hrvatsku prema kojoj se u iduće dvije godine očekuje usporavanje gospodarskog rasta, uz i dalje povišenu inflaciju i nastavak pritiska na životni standard građana.
Prema procjenama Komisije hrvatski BDP nakon rasta od 3,4 posto u 2025. godini usporit će na 2,7 posto tijekom 2026., dok se za 2027. predviđa dodatno usporavanje na 2,5 posto.
Ipak, Hrvatska bi i dalje trebala rasti brže od prosjeka Europske unije, a glavni oslonac gospodarstva ostaju domaća potrošnja, turizam i ulaganja financirana europskim sredstvima.
Inflacija ostaje veliki problem
Najveći izazov i dalje ostaje inflacija. Europska komisija procjenjuje da će tijekom 2026. inflacija u Hrvatskoj porasti na visokih 4,6 posto, što je više nego ove godine kada iznosi 4,4 posto.
Glavni razlozi su rast cijena energije zbog geopolitičkih napetosti i sukoba na Bliskom istoku, ali i nastavak rasta cijena usluga i hrane.
Tek tijekom 2027. očekuje se osjetnije smirivanje inflacije na 2,7 posto.
Komisija upozorava kako će građani i dalje osjećati pritisak na kućne budžete, iako će rast plaća nastaviti podržavati osobnu potrošnju.
Plaće rastu, ali sporije
Tržište rada zasad ostaje stabilno. Stopa nezaposlenosti trebala bi ostati ispod pet posto, odnosno na 4,8 posto tijekom 2026. i 2027. godine.
No, očekuje se sporiji rast zaposlenosti nego prethodnih godina, dok će nedostatak radne snage i dalje biti izražen, posebno u građevinskom i industrijskom sektoru.
Komisija navodi da će pritisci na rast plaća ostati prisutni, ali će postupno slabjeti kako se gospodarstvo bude usporavalo.
Deficit ostaje visok
Bruxelles procjenjuje da će hrvatski proračunski deficit ostati relativno visok i tijekom idućih godina.
Nakon što je deficit u 2025. dosegnuo 3 posto BDP-a, tijekom 2026. trebao bi se tek blago smanjiti na 2,9 posto, a 2027. na 2,7 posto.
Razlog su veliki rashodi države, posebno za javne investicije, rast plaća u javnom sektoru, mirovinske reforme i socijalne naknade.
Istodobno, Hrvatska nastavlja snažno koristiti europska sredstva, ponajviše kroz ulaganja iz Mehanizma za oporavak i otpornost.
Javni dug pada sporije
Dobra vijest je nastavak pada udjela javnog duga u BDP-u.
Prema prognozi, hrvatski javni dug iznosit će 55,9 posto BDP-a u 2026. te 55,6 posto u 2027. godini.
Pad je sporiji nego ranijih godina, ali Komisija ocjenjuje da ga i dalje podupire snažan nominalni gospodarski rast.
Turizam ostaje važan oslonac
Europska komisija navodi da će turistički sektor i dalje ostati jedan od ključnih oslonaca hrvatskog gospodarstva, iako bi slabija potražnja iz inozemstva i rast cijena energije mogli negativno utjecati na izvoz i ukupnu trgovinsku bilancu.
Upozorava se i na povećanu globalnu neizvjesnost koja bi mogla dodatno usporiti gospodarsku aktivnost u Europi.
Prema procjeni Komisije, Hrvatska će i u iduće dvije godine ostati među brže rastućim gospodarstvima Europske unije, ali uz nastavak inflacijskih pritisaka i izazova za građane i državni proračun.
