Postoji nekoliko načina na koje možete uništiti zdravlje svojih bubrega, a da toga niste svjesni.
Vaši bubrezi služe nekoliko važnih funkcija u tijelu. Ne samo da naporno rade na uklanjanju tekućine i otpada iz više od 200 litara vaše krvi dnevno, oni također proizvode hormone koji pomažu u kontroli vašeg krvnog tlaka, održavaju vaše kosti zdravima, kontroliraju pH razinu i proizvode crvena krvna zrnca, prema Nacionalnoj zakladi za bubrege. Ipak, unatoč tome što je to bitan organ, mnogi od nas svakodnevno ‘muče’ bubrege.
S. Adam Ramin, dr. med., urolog i medicinski direktor Urology Cancer Specialists u Los Angelesu, kaže da postoji nekoliko načina na koje možete uništiti zdravlje svojih bubrega, a da toga niste svjesni. Čitajte dalje kako biste saznali šest stvari koje bi vaši bubrezi željeli da prestanete raditi, te kako biste saznali kako neke jednostavne promjene stila života mogu uvelike poboljšati zdravlje vaših bubrega, piše Best Life.
Jedenje previše soli: Smanjenje unosa soli može imati značajan utjecaj na zdravlje vaših bubrega, osobito ako već imate poznati problem s bubrezima. Prema NKF-u, zdrave odrasle osobe mogu planirati unos 2300 mg natrija dnevno, dok bi se osobe s bubrežnom bolešću ili visokim krvnim tlakom trebale ograničiti na 1500 mg dnevno. “Problem je u tome što kada jedete previše soli, bubrezi reagiraju zadržavanjem vode kako bi je razrijedili”, objašnjava Ramin. “Ovo je zaštitna mjera koja pomaže uravnotežiti kemijske razine krvotoka, što je potrebno za održavanje našeg srca u ispravnom stanju. S vremenom, ovoliki stres na bubrege može uzrokovati oštećenje njih i srčanog mišića. Dakle, sljedeći put kad sjednete za obrok, kušajte hranu prije nego što je začinite. Ako treba još nešto, dodajte samo prstohvat. Još bolje, odaberite alternativu koja daje više okusa bez dodavanja više natrija”, savjetuje Ramin .
Konzumiranje jako prerađene hrane: Prema studiji iz 2022. objavljenoj u časopisu Nutrition, ispitanici koji su jeli najveću količinu ultraprerađene hrane također su imali najveću učestalost kronične bolesti bubrega. “Ljudsko tijelo i njegov sustav filtriranja, uključujući bubrege, nisu dizajnirani za preradu ‘brze hrane’ koju naše društvo danas tako rado konzumira”, kaže Ramin. “Previše ove hrane tijekom predugog razdoblja učinkovito blokira način na koji naša tijela rješavaju otpad iz nje.” Urolog dodaje da, iako mnogi zdravstveni djelatnici hvale jedenje “sve umjereno”, to može biti pogrešan koncept – osobito kada je u pitanju brza hrana. “Ideja jedne osobe o umjerenosti može biti ideja druge osobe o pretjeranosti. Umjesto toga, usredotočite se na uključivanje ili povećanje raznovrsnog voća, povrća, mahunarki, cjelovitih žitarica i vode u svoju prehranu. Na taj ćete način ostaviti puno manje mjesta za hranu koja u konačnici može uništiti zdravlje vaših bubrega”, savjetuje.
Jedenje previše crvenog mesa: Postoji dovoljno dokaza koji upućuju na to da proteini životinjskog podrijetla opterećuju bubrege dok rade na uklanjanju otpada iz krvotoka. “Crveno meso je na vrhu te liste”, kaže Ramin. Upozorava da se česta konzumacija crvenog mesa povezuje s povećanim rizikom od razvoja bubrežnih kamenaca. Iako nedvojbeno bolni, bubrežni kamenci nisu najgori mogući ishod povezan s dijetama bogatim crvenim mesom. Studija iz 2017. objavljena u Journal of American Society of Nephrology otkrila je da je unos crvenog mesa “snažno povezan” s rizikom od završne bubrežne bolesti (ESRD) na način ovisan o dozi (što znači da ljudi češće konzumiraju crveno meso, njihov rizik je postao veći). U međuvremenu, perad, riba, jaja i mliječni proizvodi nisu bili u korelaciji s povećanim rizikom od ESRD-a. I autori studije i Ramin preporučuju zamjenu crvenog mesa biljnim proteinima kad god je to moguće. Orašasti plodovi i sjemenke, cjelovite žitarice, grah i mahunarke te visokoproteinsko povrće poput graška i brokule smatraju se opcijama zdravim za bubrege.
Pijenje dijetalnih bezalkoholnih pića: Prema Klinici Mayo, umjetni zaslađivači mogu biti sigurni za zdrave odrasle osobe ako ih konzumiraju umjereno. Međutim, “neka istraživanja o dugoročnoj, svakodnevnoj uporabi umjetnih zaslađivača ukazuju na vezu s većim rizikom od moždanog udara, bolesti srca i smrti općenito”, priznaju njihovi stručnjaci. Jedno istraživanje sugerira da dijetalna gazirana pića napravljena s umjetnim zaslađivačima također mogu utjecati na zdravlje vaših bubrega, ističe Ramin. “Prije nekoliko godina, objavljeno je u 11-godišnjoj istraživačkoj studiji koju je proveo Harvard Medical School na više od 3000 žena, da su dijetalna gazirana pića povezana s udvostručenim povećanjem slabljenja zdravlja bubrega”, napominje Ramin, ističući da su isti rezultati nisu ponovljeni u studiji bezalkoholnih pića zaslađenih šećerom. To je navelo istraživače na zaključak da su negativni učinci na bubrege povezani s umjetnim zaslađivačima koji se nalaze u tim pićima, kaže on. “Moj savjet: držite se vode. Nema kalorija i puno je bolje za gotovo svaki organski sustav u vašem tijelu, uključujući bubrege.”
Prečesto pijenje alkohola ili uzimanje lijekova protiv bolova: Prema NKF-u, pijenje četiri alkoholna pića dnevno može udvostručiti rizik od kronične bolesti bubrega. Biti pušač također može povećati ovaj rizik. “Teški konzumenti alkohola koji također puše imaju čak i veći rizik od problema s bubrezima. Pušači koji su teški konzumenti alkohola imaju oko pet puta veću šansu za razvoj kronične bolesti bubrega nego ljudi koji ne puše ili prekomjerno piju alkohol”, piše organizacija . Slično tome, pojedinci koji zlorabe lijekove protiv bolova ili druge droge, imaju veći rizik od razvoja problema s bubrezima, kaže NKF. To vrijedi za lijekove protiv bolova koji se izdaju bez recepta, kao što su nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID) i analgetici. “Smanjite redovitu upotrebu NSAID-a i nikad ne prekoračujte preporučenu dozu”, pozivaju stručnjaci.
Pijenje previše kofeina: Na kraju, Ramin preporučuje da se klonite prekomjernog unosa kofeina u prehrani. “Budući da je kofein stimulans, ako ga pijete previše može povećati krvni tlak što povećava stres na bubrege i tjera ih da ‘pretjeraju'”, objašnjava, dodajući da dugoročni učinci toga mogu uključivati zatajenje bubrega. “Izbjegnite rizik smanjenjem unosa na najviše jednu ili dvije šalice kave dnevno”, kaže Ramin. Međutim, ako znate da imate određenu bolest bubrega, najbolje je razgovarati s liječnikom ili registriranim dijetetičarom o tome koliko je kofeina sigurno za vas, prenosi Vecernji.
Doktor objasnio može li nedostatak vitamina D dovesti do raka
