Novac od dodatnog poreza bit će trošen namjenski, banke će ga uplaćivati u poseban fond za obnovu Slovenije nakon katastrofalnih poplava, nazvan SOS. Iz slovenskog Ministarstva financija poručuju da su analizirali učinak takve mjere na stabilnost bankovnog sustava, a provedene su i konzultacije s Bankom Slovenije. U Hrvatskoj zasad nema informacija o tome hoće li biti uveden dodatni porez na rekordne dobiti banaka, nakon što je sličnu mjeru najavila Italija.
Vlada Roberta Goloba predložit će dodatno oporezivanje banaka u Sloveniji iznosu od 0,2 posto njihove ukupne imovine, a banke bi taj dodatni porez plaćale sljedećih pet godina, najavio je slovenski premijer, piše N1.
Iz Ministarstva financija su potom pojasnili da će se prikupljeni novac od dodatnog oporezivanja banaka slijevati u Fond za obnovu Slovenije (SOS) iz kojeg će se pomagati stanovništvu i gospodarstvu te obnavljati infrastruktura oštećena u poplavama.
Donose poseban zakon o obnovi
Kako piše N1 Slovenia, država tom mjerom u pet godina planira prikupiti oko pola milijarde eura, a zakonski će to pitanje urediti u tzv. zakonu o obnovi koji će se baviti sustavnim mjerama za otklanjanje posljedica najveće prirodne katastrofe u povijesti Slovenije i trebao bi biti usvojen idućeg mjeseca.
Već je nekoliko članica EU-a uvelo dodatni porez na banke, a još nema informacija hoće li to učiniti i Hrvatska. Banke ove godine bilježe rekordne dobiti zbog kamatnih marži, a dobar dio dobiti dolazi im i od visoke kamate koju dobivaju od središnjih banaka, u našem slučaju od Hrvatske narodne banke, na deponirani višak likvidnosti. Očekuje se da će im HNB u ovoj godini isplatiti za kamate 460 milijuna eura.
Europska središnja banka (ECB) je već lani upozorila članice da se novac prikupljen dodatnim oporezivanjem banaka ne koristi za pokrivanje manjka državnog proračuna već da se troši namjenski, kako piše Delo uz podatak da imovina slovenskog bankovnog sustava u prvom polugodištu ove godine iznosi 51,3 milijarde eura, pa to znači da bi godišnje banke platile oko 100 milijuna eura. Pritom bi polovica tog iznosa pala na teret najvećih banaka u toj zemlji, Nove Ljubljanske banke i Nove Kreditne banke Maribor, pišu slovenski mediji.
U Hrvatskoj dobit banaka u šest mjeseci 704 milijuna eura
Usporedbe radi, u prvoj polovini 2023. godine ukupna imovina hrvatskih kreditnih institucija je iznosila 74 milijarde eura, prema najnovijim podacima HNB-a. Poslovale su s dobiti u iznosu od 703,8 milijuna eura. “Pokazatelji profitabilnosti povećali su se u odnosu na njihovu vrijednost s kraja 2022. Prinos na imovinu (ROA) povećao se s 1,0% na 1,9%, a prinos na kapital (ROE) povećao se s 8,2% na 16,8%”, objavio je prošlog tjedna na svojoj internetskoj stranici HNB. Kad bi Hrvatska uvela porez na razini kao što sada najavljuje Slovenija, 0,2 posto ukupne imovine, to bi godišnje iznosilo oko 148 milijuna eura.
Razmatra se da se pri određivanju iznosa dodatnog poreza koji će pojedina banka u Sloveniji platiti uzmu u obzir, primjerice, već uplaćeni njihovi dobrovoljni iznosi u državni SOS fond, odnosno uplata bankovnih doprinosa u taj fond iz solidarnih radnih subota ili doprinosa solidarnosti.
Uzeli u obzir mišljenje ECB-a
Delo podsjeća da su u Italiji porezne vlasti ograničile porez na višak dobiti banaka na 0,1 posto imovine.
Slovenija je, navode, uzela u obzir mišljenje ECB-a da prvo analizira učinak dodatnog poreza na stabilnost bankovnog sustava, a provedene su i konzultacije s Bankom Slovenije te je prijedlog “prihvatljiv i sa stajališta utjecaja na bankarski sektor i širu financijsku stabilnost”. U priopćenju, slovensko Ministarstvo financija navodi da su banke u raspravama o porezu u posljednja dva tjedna većinom naglašavale različit položaj pojedinih banaka, utjecaj na njihovo buduće poslovanje, rok trajanja mjera i razmatranje kapitalnih zahtjeva banaka.
Inače, nakon objave vijesti o dodatnom porezu, danas oko podneva je na Ljubljanskoj burzi cijena dionice Nove Ljubljanske banke (NLBR) pala 2 posto, piše N1.
