‘Ako Rusija počne otimati brodove ili ih pokuša preplašiti, mislim da će NATO vjerojatno odgovoriti…‘
Rusija riskira izazivanje direktnog sukoba s NATO-om ako će zaista presretati brodove u međunarodnim vodama i nastojati nametnuti ekonomsku kontrolu Ukrajine, upozorava umirovljeni američki admiral i bivši vrhovni komandant NATO-a za Europu James Stavridis. Ukrajina je isporučila 8,1 milijun tona žitarica preko rumunjske crnomorske luke Konstanca u prvih sedam mjeseci ove godine, pri čemu je tempo usporen nakon što je Rusija napala infrastrukturu ukrajinskih luka, a upravo bi eskalacije na moru mogle dovesti do sraza Rusija-NATO.
Pritom treba znati kako admiral Stavridis već duže vrijeme ponavlja kako je Crno more pretežno međunarodno, što znači da ratni brodovi NATO-a mogu slobodno putovati kamo god žele, uključujući teritorijalne vode Ukrajine i njezinu ekskluzivnu gospodarsku zonu od 200 milja. Prepuštanje ovih voda Rusiji nema smisla, ali to onda pojačava opasnost od konfrontacije s ruskom mornaricom.
Opasnost nije samo teorijska. U utorak je rusko ministarstvo obrane potvrdilo da je ispalilo hice upozorenja prije ukrcaja na Şükrü Okan, turski teretni brod koji plovi pod zastavom Palaua, a Turska je važna članica NATO saveza. Stavridis je osudio tu taktiku kao “ravnu piratstvu”, jer se tako Kremlj trudi potkopati trgovinu između Ukrajine i ostatka Europe.
“Akcije Rusije u međunarodnim vodama Crnog mora stvaraju stvarni rizik od eskalacije ovoga do rata na moru između NATO-a i Ruske Federacije”, rekao je Stavridis. NATO neće dati sve oružje i novac Ukrajini, samo da bi gledao kako Rusija guši njihovu ekonomiju ilegalnom blokadom. Ako Rusija počne otimati brodove ili ih pokuša preplašiti, mislim da će NATO vjerojatno odgovoriti podupiranjem humanitarnog koridora za brodove”, rekao je Stavridis. Sjevernoatlantski Savez bi mogao zaštititi plovila koja idu u i iz ukrajinske luke Odesa “s borbenim zrakoplovima, a eventualno čak i ratnim brodovima NATO-a u pratnji”, pojasnio je bivši admiral.
Napetosti u Crnom moru dramatično su eskalirale otkako se Rusija u srpnju jednostrano povukla iz sporazuma UN-a o žitu i upozorila da bi se brodovi koji putuju u ukrajinske luke mogli smatrati vojnim ciljevima. Kao odgovor, Ukrajina je dronom napala jedan ruski tanker i proglasila da će od 23. kolovoza, vode oko ruskih crnomorskih luka predstavljati “područje rizika od rata”.
Osim toga, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg optužio je Rusiju za “opasne i eskalirajuće radnje u Crnom moru”, posebno zbog ruskog bombardiranja ukrajinskih luka. NATO je dodao da “pojačava nadzor i izviđanje u regiji Crnog mora, uključujući pomorske patrolne zrakoplove i bespilotne letjelice”. Stavridis tvrdi da bi potpora članica NATO-a koje graniče s Crnim morem, odnosno Turske, Rumunjske i Bugarske, značila da bi “ruska crnomorska flota bila vojno nadjačana”.
Turska je pozvala Rusiju da se ponovno pridruži sporazumu o žitu, a tursko Vijeće za nacionalnu sigurnost je objavilo da napetost u Crnom moru “nije ni u čiju korist”. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan navodno bi se trebao sastati s Putinom krajem mjeseca, a na dnevnom redu će vjerojatno biti trgovina žitaricama.
Do povlačenja Rusije iz sporazuma o žitu, 32,9 milijuna tona usjeva je sigurno napustilo ukrajinske crnomorske luke, čime je izbjegnut rizik od gladi u siromašnijim zemljama. Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će umjesto tog sporazuma, njegova vlada besplatno opskrbljivati žitom određen broj afričkih država, “od slučaja do slučaja”.
Nakon toga, ruske oružane snage napale su ukrajinska skladišta žita duž obale Crnog mora, uništivši navodno 60.000 tona hrane. Rusija je također dalekometnim projektilima u više navrata pogodila ukrajinske dunavske riječne luke Reni i Izmail, koje su udaljene samo nekoliko stotina metara od granice s Rumunjskom, članicom NATO-a, piše Jutarnji.
Moskovsko ministarstvo obrane upozorilo je da će se “sva plovila koja plove vodama Crnog mora prema ukrajinskim lukama smatrati potencijalnim prijevoznicima vojnog tereta”.
Unatoč tome, Ukrajina je proglasila “privremeni koridor” za pomorski promet iz svojih južnih luka, dopuštajući brodovima koji su tjednima bili zatvoreni da uđu u međunarodne vode. U srijedu je ministar infrastrukture Oleksandr Kubrakov objavio da je prvi brod, kontejnerski brod pod zastavom Hong Konga, isplovio, unatoč prijetnji iz Moskve.
