Od prvog dana 2023. do nedavnog 20. srpnja u djelatnostima smještaja, restoranima, slastičarnicama, kafićima… te putničkim agencijama i turoperatorima fiskalizirano je računa u vrijednosti 3,04 milijarde eura i čak 31 posto više nego u istom razdoblju prošle godine
Ne znam, ne čini mi se baš da ima puno turista… A, nekako, kao da baš i ne troše… Ovakve se komentare ovih dana često može čuti od povratnika s mora, koji sezonu procjenjuju na temelju određenog dana, mjesta i situacije te, dakako, osobnog dojma. I, uistinu, sezona nije neviđeno dobra. Ali, daleko od toga da podbacuje, kako su neki stekli dojam. Nekih rupa u popunjenosti ima praktično kao i svake sezone, praznih kreveta nađe se i sad u špici, ali, prema podacima elektroničkog sustava za praćenje turističkog prometa eVisitor, od početka godine domaći turizam u noćenjima zasad uspješno ponavlja već viđene rekordne rezultate iz dosad najbolje 2019. godine, piše Večernji.hr.
Ne vidi se golim okom
Gostiju je, istina, jedan posto manje nego u istom razdoblju spomenute godine, ali to je “golim okom” ipak teško (u)vidjeti.
Stabilan tijek ovogodišnje turističke sezone potvrđuju i iz Porezne uprave. Prema financijskim podacima, koji su, uostalom, na kraju godine praktično i najvažniji, od prvog dana 2023. do nedavnog 20. srpnja u djelatnostima smještaja, restoranima, slastičarnicama, kafićima… te putničkim agencijama i turoperatorima fiskalizirano je računa u vrijednosti 3,04 milijarde eura i čak 31 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Doduše, u navedenom je razdoblju izdano 212,6 milijuna računa i tek jedan posto više nego lani, za potvrdu da su fiskalizirane nove stotine milijuna eura više posljedica dizanja cijena nego češćeg posezanja u novčanik naših gostiju.
Kako bilo, već su prva tri ovogodišnja mjeseca najavila trend. U tom je razdoblju, prema Hrvatskoj narodnoj banci, samo od stranih turista uprihođeno 672 milijuna eura i 38 posto više nego u prvom tromjesečju 2022. godine, koja je financijski prebacila 2019. i postavila novi financijsko-turistički rekord. U posljednjoj pretpandemijskoj godini, naime, prihodi od stranih turista iznosili su 10,5 milijardi eura, a lani čak 13,1 milijardu. Sve upućuje na to da će turizam državne financije obradovati novim rekordom i u 2023., unatoč tome što je ostalo nešto praznih kreveta, kojih je ove godine u komercijalnom i nekomercijalnom obiteljskom smještaju više od 50.000 nego lani. Budući da se svi gosti broje, i oni koji plaćaju noćenje i oni koji borave u vikendicama i stanovima za odmor, katkad ispada da turista stvarno ima, a da se komercijalni smještaj zapravo nije napunio.
Kako god, trenutačna cjenovna politika jadranskih domaćina, o kojoj oni sami u pravilu nerado polažu račune javnosti, zasad, očito, daje rezultate. Smatraju da im je najvažniji “sugovornik” tržište i da problema nema sve dok ima kupaca za njihovu robu. Za ilustraciju da je tako, recimo, najveći Valamar za šest mjeseci uknjižio je rast noćenja i prihoda od 17 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istovremeno, javljaju iz te kompanije, pod utjecajem inflacije operativni troškovi u prvom polugodištu rasli su 21,2 posto u odnosu na lani, što se, pak, negativno odrazilo na operativnu dobit. No, za potvrdu trenda uočenog prije nekoliko godina, najbolje rezultate u Valamar Rivijeri imaju upravo najskuplji objekti, premium hoteli i kampovi.
“To potvrđuje da su ulaganja u turističku ponudu visoke dodane vrijednosti značajni za daljnji razvoj turizma”, poručuju iz Valamara, čiji primjer pokazuje kako nema problema kada iza cijene stoji kvaliteta.
Nažalost, na Jadranu to nije uvijek slučaj i uz osjetna, zbog inflacije opravdana poskupljenja, mnoge su cijene ovog ljeta skočile i neopravdano, s isključivim motivom ekstrazarade. Kojih su razmjera poskupljenja bez pokrića, vidjet će se po interesu za odmor u Hrvatskoj dogodine. No, neke su stvari već sada kristalno jasne i neće ih promijeniti ad hoc sniženja smještaja, kojih ima i ovih dana.
Jedna prednost izgubljena
– Hrvatska je definitivno izgubila jednu od svojih komparativnih prednosti – niže cijene proizvoda i usluga u odnosu na iznose u zapadnoeuropskim zemljama. Gosti nas sada po cijenama s pravom svrstavaju u isti koš s Italijom, Španjolskom, pa čak i Francuskom. Za hrvatski turizam time sada definitivno počinje nadmetanje s konkurentima na tržištu višeg platnog razreda, gdje je konkurencija puno zaoštrenija – ocjenjuje Nedo Pinezić, savjetnik za razvoj turizma baziranog na lokalnoj zajednici, koji upozorava da se i mnogi dosad hrvatskoj obali vjerni domaći turisti sve više, u potrazi za povoljnijim aranžmanima, okreću crnogorskoj i albanskoj obali.
No, hrvatska obala svakako među domaćima i dalje drži primat. Od početka godine posjetilo ju je oko 1,5 milijuna domaćih gostiju, a ostvarili su 6,1 milijun noćenja. Bilo ih je čak 16 posto više nego u istom razdoblju 2019., no broj noćenja ostao je na isto razini kao spomenute godine, a zašto više turista nije donijelo i više noćenja, najlakše je objasniti jadranskim cijenama, koje su za većinu naših građana paprene. Ukupno je, pak, gostiju od početka godine do proteklog vikenda bilo nešto više od 11 milijuna i 54,6 milijuna noćenja. Gostiju je trenutačno u zemlji oko 1,1 milijun, a usred smo jednomjesečnog razdoblja, koje završava s 15. kolovoza, u kojem se ostvaruje više od trećine turističkog prometa. Vrijeme najveće turističke žetve vrijeme je i najviših cijena, a često i najveće grabeži.
– Neki pogrešno razumiju kapitalizam, smatraju da im to daje pravo da kreiraju cijene kako im padne na pamet. Ne shvaćaju da štete destinaciji, a, u konačnici, i sami sebi. Tek ćemo vidjeti dogodine koliko će nam se takvi primjeri osvetiti. Recimo, cijena kilograma trešanja u Rovinju od 20 eura, o čemu su se uvelike bili raspisali talijanski mediji, ne može proći nezamijećeno. Takvi detalji stvaraju ružnu sliku i ne bi ih se smjelo tolerirati ni u kapitalizmu. Postoje načini kontrole kvalitete i podrijetla proizvoda, pa ako je nešto vrhunsko, onda i može biti skupo, ali u slučajevima poput ovih trešanja prije se radi o prekupcima i špekulacijama. Previše se novca ulaže u turizam da bi se takve stvari tolerirale… – zaključuje dugogodišnji turistički radnik Jerko Sladoljev, trenutačno savjetnik u tvrtki Top Kamping, piše Večernji.hr.
Jesmo li postali preskupi? Stručnjak tvrdi: Ova država će nam uzeti dio turista
