VIDEO Plenković: Neće biti penalizacije u Zakonu o jeziku

Screenshot: HRT

Vlada u Programu stabilnosti Republike Hrvatske za razdoblje 2024. – 2026. za ovu godinu očekuje realni rast BDP-a od 2,2 posto, što je 1,5 postotnih bodova više od prethodno projiciranih 0,7 posto, rekao je u četvrtak uvodu sjednice Vlade premijer Andrej Plenković, prenosi HRT.

Vlada danas donosi Nacionalni program reformi, koji se po Plenkovićevim riječima temelji na Nacionalnim programu oporavka i otpornosti. Obuhvaća 85 mjera mjera, od kojih su 56 stalnih i 29 “dodanih”.

Naglasio je kako je posebno važno usvajanje dokumenta Programa stabilnosti Republike Hrvatske za razdoblje 2024. – 2026.

– Okosnicu vođenja ekonomske politike u idućem razdoblju bit će odgovorno vođenje javnih financija. Zahvaljujući ustrajnosti u toj politici nerijetko smo stvorili veliki fiskalni prostor za intervencije i stekli smo kredibilitet glede međunarodnih institucija. Cilj je povećati rast gospodarstva, održati društvenu uključenost i biti na tragu dva velika pravca – klimatska politika te digitalna transformacija.

– Fiskalna politika će biti kontinuirano usmjerena na smanjenje javnog duga u BDP-u, te naši fiskalni saldo koji treba biti manji od 3 posto u srednjem roku. U tom kontekstu koristit ćemo sve instrumente koji su nam na raspolaganju koji će omogućiti da ove politike budu još učinkovitije, rekao je premijer.

– Naše projekcije za srednjoročno razdoblje su realne, one su temeljene na pozitivnim ekonomskim rezultatima ostvarenima u prošloj godini te uzimanjem u obzir globalnih i europskih okolnosti, rekao je Plenković i istaknuo da smo lani ostvarili rast od 6,3 posto.

– Omogućili brojne pakete pomoći građanima U 2022. Dali smo 6,8 milijardi eura pomoći građanima i gospodarstvu, kako bi sačuvali društvenu koheziju. I zbog viška prihoda na razini lokalne zajednice ostvarili smo proračunski višak od 0,4 posto BDP-a i prošle smo godine smanjili javni dug za čak 10 postotnih bodova sa 78 na 68,4 posto udjela u BDP-u što je sjajan i brz put smanjivanja javnog duga u BDP-u, dodao je.

Realni rast BDP-a 2,2 posto

Plenković je podsjetio kako je Hrvatska jedina država koja od početka ruske invazije po sve tri agencije imala podignut kreditni rejting.

– Sljedeće razdoblje karakterizira nastavak neizvjesnost, ali unatoč tome očekujemo rast hrvatskog gospodarstva ove godine od 2,2 posto. To je za 1,5 postotni bod veća projekcija rasta. To vidimo i na temelju sjajnih rezultata u turizmu. S informacijama koje smo do sada čuli, siguran sam da će to biti rekordna godina u odnosu na 2022. i na 2019.

Projekcija rasta u 2024. je 2,6 posto, u 2025. je 2,5 posto, a 2026. je 2,2 posto.

U ovoj godini očekuje se, kazao je premijer, usporavanje inflacije na 6,6 posto dok se u idućim godinama očekuje znatno usporavanje.

– Kao što smo činili do sada, svojim politikama ćemo nastojati obuzdati cjenovne pritiske, pomagati najranjivijima u društvu i sačuvati socijalnu koheziju.

Što se tiče pakta o stabilnosti, premijer je rekao da smo ispunili sve kriterije.

– To je jako dobro. Od iduće godine kad je riječ o udjelu javnog duga u BDP-u i dalje ići tom putanjom prema dolje. Ova godina bi prema našim projekcijama trebala završiti na 62,6 posto udjela javnog duga u BDP-u, dok bi 2024. trebala biti 59,8 posto. Time smo u situaciji da se smanji cijena otplaćivanja kamata na javni dug i time također jačamo fiskalnu i međunarodnu reputaciju, poručio je

Plenković: Neće biti penalizacije u Zakonu o jeziku

Premijer Plenković otklonio je spekulacije o penalizacijama u Zakonu o hrvatskom jeziku, istaknuvši da neće zadirati u privatnu komunikaciju niti će se ograničavati sloboda književno- umjetničkog izražaja.

Plenković je na sjednici Vlade rekao da su se prošlog tjedna susreli s vodstvom Matice hrvatske koja je pripremila prijedlog nacrta Zakona o hrvatskom jeziku, a Vlada je podržala tu inicijativu te će na temelju tog prijedloga pripremiti konačni prijedlog zakona koji će uputiti u javno savjetovanje i na usvajanje u Sabor.

– Činjenica da se u javnom prostoru govori o penalizaciji, želim jasno otkloniti – neće biti nikakve penalizacije u zakonu. Riječ je o provedbi članka 12 Ustava gdje je u upotrebi hrvatski standardni jezik i latinično pismo, poručio je premijer.

Istaknuo je da je u preliminarnoj raspravi koju su vodili u parlamentarnoj većini bila jasna podrška partnera u koaliciji i predstavnika nacionalnih manjina.

– On neće zadirati u privatnu komunikaciju niti će se ograničavati sloboda književno-umjetničkog izražaja, naglasio je Plenković.

Pozvao je ministricu kulture Ninu Obuljen-Koržinek i ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa da komuniciraju u javnosti što doista jest ta inicijativa, “a ne da čitamo komentare onih koji nisu ni vidjeli tekst i govore ono što ona nije”.

Plenković je rekao da je Hrvatska danas u poziciji, kada je hrvatski jezik jedan od službenih jezika EU, da donese zakon, kao i mnoge druge države EU.

– Prijedlog Matice hrvatske je dobra polazna osnova, smatramo da je jezik zajedničko i nacionalno nematerijalno dobro o kojem je država dužna skrbiti na sustavan način. Želimo da se hrvatski jezik razvija, obogaćuje i ide u korak sa potrebama suvremenog svijeta, rekao je.
Ukrajinski ranjenici su zbrinuti, to je oblik solidarnosti

Premijer je zaželio dobar oporavak 19 ranjenika koji su u Hrvatsku stigli iz Ukrajine, istaknuvši da je riječ o dogovoru koji je postignut prilikom posjeta Kijevu i sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodmirom Zelenskim.

Naglasio je da su ranjenici zbrinuti u liječničkim ustanovama za rehabilitaciju te dodao da je to oblik solidarnosti koji Hrvatska pokazuje s Ukrajinom

Naveo je da je dosad iz Fonda solidarnosti predviđenih za obnovu iskorišteno 780 milijuna eura, što, kako je istaknuo, upućuje na zaključak do ćemo kraja lipnja iskoristiti svih 1,3 milijardi eura koje imamo na raspolaganju.

U tom kontekstu pozvao je sve da poduzmu maksimalne napore u aktivnostima oko obnove.

– Nakon toga ide apsorpcija 1,2 milijarde eura iz nacionalnog plana oporavka, podsjetio je Plenković, prenosi HRT.

Share This Article