Većina Hrvata podržava uvoz radne snage, to pokazuje i najnovije istraživanje Promocije plus, piše RTL.
Podršku stranim radnicima u Hrvatskoj, prema ovom istraživanju, iskazuje 57 posto ispitanika, dok ih 38 posto ne podržava.
Svi birači HSLS-a skloni su uvozu radne snage i samo četvrtina birača Hrvatske stranke umirovljenika
Kada se to pita birače HDZ-a, onda je 66 posto njihovih birača sklono uvozu stranih radnika, a nešto manje su tome skloni birači SDP-a (njih 60 posto).
Zanimljivo je kako 62 posto umirovljenika općenito podržava uvoz stranaca radi zapošljavanja, a promatrano po regijama najviše podrške daju stanovnici središnje i gorske Hrvatske (njih 64,1 posto) kao i Zagrepčani (njih 58,9 posto).
A koji su razlozi podrške?
Da se Hrvatska suočava s nedostatkom radnika u graditeljstvu, turizmu i ugostiteljstvu, navodi više od polovine ispitanika, odnosno njih 50,7 posto.
Tu je gorući problem jer Hrvata je sve manje, što je pokazao i popis stanovništva.
Mnogi su, prije svega mladi, iselili od ulaska u Europsku uniju i zbog tog razloga njih 22,2 posto podržava useljeničku politiku radne snage.
Ispitanici navode da je uvoz radnika potreban za gospodarstvo (to smatra njih 15,1 posto).
A potom i za isplatu mirovina i to smatra 6,4 posto.
Ne zna ili ne želi odgovoriti njih 1,4 posto.
No što je s onima koji su protiv stranih radnika?
“Imamo dovoljno nezaposlenih Hrvata koji trebaju posao”, to je najčešći odgovor (kod njih 46,3 posto).
Njih 35,3 posto smatra da treba povećati plaće pa će se iseljeni Hrvati i vratiti.
Jedan dio muče demografske promjene i pad broja Hrvata u vlastitoj državi, i takvih je 11 posto.
Dok ima i onih koji smatraju da strani radnici nemaju nikakvih prava kod nas pa dok se to ne riješi, ne trebamo ih uvoziti i to misli 4,5 posto ispitanika.
Ne zna ili ne želi odgovoriti njih 0,9 posto, a ostalih je 1,9 posto.
Zanimljivo je da se s tvrdnjom da stranci kod nas rade naporne, nesigurne i slabo plaćene poslove slaže više od dvije trećine ispitanika (72,4 posto ispitanika). Ipak, s time se ne slaže njih 19,6 posto
Da ih se naziva pogrdnim imenima na ulici u trgovinama, kafićima – uvjerena je četvrtina ispitanih, odnosno njih 25,8 posto. A da to isto im se događa na radnom mjestu – 18 posto.
Manje je onih koji tvrde da se stranim radnicima fizički prijeti (to misli njih 13,5 posto). A njih 11 posto kao problem navode i nemogućnost unajmljivanja stanova.
Potom da ih se odbija poslužiti, primjerice, u restoranima ili trgovinama (4,7 posto).
Njih 4,6 posto navodi i da su fizički napadi česti.
Nije da se nisu dogodili, ali policijska statistika ipak demantira da je ova sramotna pojava česta. Svakako – strani radnici su tu, pune naš proračun, doprinose našoj ekonomiji i za njima postoje potrebe, piše RTL.
NAPOMENA: Istraživanje je za RTL provela Promocija plus od 2. do 5. ožujka, na uzorku od 1300 ispitanika uz standardnu grešku plus minus 2,7 posto i razinu pouzdanosti 95 posto.
