Gost N1 Studija uživo bio je ekonomski analitičar Andrej Grbušić.
DZS je objavio da je hrvatsko gospodarstvo poraslo i u četvrtom tromjesečju prošle godine, sedmi kvartal zaredom, no rast je usporen na četiri posto, dok je u cijeloj 2022. BDP porastao za 6,3 posto.
“Sve je u skladu s očekivanjima. Prije se nešto pisalo o tehničkoj recesiji, no ako gledamo ove podatke nje nema. Barem ne još”, rekao je Grubišić.
Ističe da naše referentne vrijednosti u zadnjih 5 do 10 godina cijelo vrijeme rasato. “Onda i najmanje posklizavanje, pad od jedan posto od onoga na što smo se naučili izaziva neku vrstu nelagode. Suštinski, ekonomski gledano, takve situacije su topovsko meso za dvije skupine ljudi – makroekonomiste koji onda imaju o čemu razgovarati i oporbu koja onda kritizira. Ali za široke mase je tržište rada najbitniji indikator, a ono pokazuje da sve osobe koju su radno sposobno u pravilu, ukoliko nisu previše selektivne, imaju radnom mjesto, imaju gdje raditi.”
Ipak upozorava da uvijek treba biti oprezan kada su projekcije i najave u pitanju.
“Ljudi iz Europske centralne banke, mnogi tzv. razvikani makroekonomisti su nas uvjeravali još 2021. da inflacija nije nikakva prijetnja. Gledali smo podatke, tiskanje novaca počelo je poprimati takve razmjere da smo inflaciju vidjeli na nekretnina i vrijednosnim papirima. I odjednom je Christine Lagarde rekla da je inflacija došla niotkuda. Povijest nas uči da ko tiskate novac u toj mjera inflacija će prije ili kasnije doći. Sve projekcije s vrha uzimam s rezervovm i svima sugeriram – dobro gledajte što se događa oko vas i razmišljajte svojom glavom”, upozorio je Grubišić.
Najave su da bi se inflacija u Hrvatskoj trebala spustiti na jednoznamenkastu brojku, a Grubišić smatra da je to realan scenarij, piše N1.
“Htio bih nešto demistificirati – mnogi brkaju smanjenje stope inflacije sa smanjenjem cijena. Mi ćemo i dalje imati povećanje cijena, jedino što neće rasti tom brzinom. I ono što je možda najbitnije, ne vidim povratak na staro što se tiče cijena. A mjere koje se spominju, subvencije, povećanje plaća… Koliko god to nekom na prvu loptu zvuči kao rješenje problema, stvari su mrvicu slojevitije od toga. Subvencije imaju tendenciju nesmanjivanja potražnje, a dok je jaka potražnja nitko nema motiva smanjiti cijene. A povećanja plaća je legitimno, no svako povećanje koje ne korespondira s povećanjem produktivnosti rada ima inflatorni utjecaj”, objašnjava Grubišić.
Što bi onda trebalo učiniti? Grubišić predlaže: “Mislim da se mora ići sa starim, provjerenim metodama. Snažnim povlačenjem novca, tehnički mi to zovemo povećanje kamatnih stopa i država bi mogla stvarno jako pomoći. Imali smo suficit u proračunu prošle godine, nije ništa falilo, država je ubrala više nego što je mislila mislila. Neka se odrekne jednog lavovskog dijela kolača i pusti ljude i biznise da oni rasporede taj višak koji bi ostao kroz porezno rasterećenje na način na koji oni smatraju potrebnim. Svatko od nas ima različite potrebe u danom trenutku”.
