Visoki kolesterol nema simptoma, stoga se savjetuje redovito ga provjeravati vađenjem krvi, a svakako jednom u pet godina
Iako je općepoznato da zasićene masti potiču više razine kolesterola, može postojati još jedan krivac – šećer. U našoj svakodnevnoj prehrani mnogo je dodanog šećera, od zaslađene kave i zaslađenog soka do namirnica s mnogo dodanog šećera. Skriveni se šećer nalazi i u kruhu i pekarskim proizvodima, umacima i čajevima, a također ga unosimo jedući med i druge prirodne ili umjetne zaslađivače.
SLATKA HRANA
Dodani šećeri i općenito slatka hrana, uz to što povećavaju rizik od debljine i dijabetesa, utječu i na jetru, koja proizvodi kolesterol. Iako naše tijelo treba kolesterol kako bi dobro funkcioniralo, postoji i kolesterol koji nam čini štetu. To je LDL kolesterol (lipoproteini niske gustoće) koji se nakuplja na stijenkama arterija i može ih začepiti, što povećava rizik za moždani ili srčani udar. Ako jedemo previše šećera – Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje do maksimalno 50 grama dnevno, dok neka druga stručna društva kažu najviše 25 grama na dan (šest žličica) – jetra proizvodi više LDL kolesterola i istovremeno smanjuje količinu HDL kolesterola. Istraživanja pokazuju da konzumiranje velike količine šećera više nego utrostručuje rizik za pad razine HDL-a.
Poželjno je da HDL kolesterola imamo što više jer on skuplja sav dodatni LDL iz krvotoka, odnosi ga natrag u jetru, koja ga zatim uklanja iz tijela, a uz to HDL smanjuje rizik za razvoj srčanih bolesti. Dodatne kalorije iz slatke hrane također dovode do više razine triglicerida koji se pohranjuju u masne stanice i oslobađaju između obroka kada tijelo treba više energije. Šećer blokira enzim koji tijelu treba da razgradi trigliceride i riješi ih se. A kada imate visoku razinu triglicerida zajedno s visokim LDL-om i niskim HDL-om, dolazi do nakupljanja plaka u arterijama i povećava se rizik za fatalne bolesti srca i krvnih žila.
KADA PROVJERITI KOLESTEROL
Visoki kolesterol nema simptoma, stoga se savjetuje redovito ga provjeravati vađenjem krvi, a svakako jednom u pet godina. Visoke razine kolesterola mogu biti i nasljedne pa se savjetuje razine kolesterola provjeriti i kod djece od šest ili sedam godina.
Ako imate visoki kolesterol, liječnik će savjetovati promjenu prehrane i redovitu fizičku aktivnost ili će vam propisati lijek ako je ukupni kolesterol viši od 8 mmol/l. Ukupni kolesterol ne bi trebao prelaziti 5 mmol/l, a LDL 3 mmol/l.
Manje šećera u prehrani
Šećer u prehrani možete smanjiti ako ograničite konzumaciju slatkiša, kolača i pekarskih proizvoda. Uz to smanjite pijenje zaslađenih bezalkoholnih pića i sokova, izbjegavajte rainirane ugljikohidrate poput bijelog kruha i tjestenine, pijete manje alkoholnih pića, zamijenite slatke žitarice za doručak voćem, zobenom kašom i jogurtom, birajte cjelovite namirnice i integralne žitarice, nemojte dodavati šećer u čaj i kavu te čitajte deklaracije na proizvodima, piše zivim.gloria.hr
Ovih pet namirnica naziva se superhranom. Evo zašto biste ih trebali jesti svaki dan
