Pitanje NATO-ova proširenja nije jedini razlog zbog kojeg bi SAD uskratio nove zrakoplove Turskoj
Sjedinjene Države pokušavaju pritisnuti Tursku da ratificira pristupanje Švedske i Finske NATO-u putem dogovorene prodaje novih zrakoplova F-16 Ankari, koju će američki Kongres vjerojatno stopirati nastavi li turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan blokirati proširenje NATO-a.
Turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavuşoğlu je stigao u Washington kako bi se sastao sa svojim američkim kolegom, državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom, i pokušao izgladiti probleme na relaciji između SAD-a i Turske, piše Jutarnji.hr.
Washington je izbacio Tursku iz programa proizvodnje i nabave najmodernijih zrakoplova F-35 nakon što je Erdoğan odbio odustati od nabave ruskih protuzračnih sustava S-400. Pentagon je tada tvrdio da su ruski sustavi “nekompatibilni” s F-35, što je bio diplomatski način da se kaže kako američke oružane snage strahuju da bi Moskva mogla doći do tajni najmodernijeg američkog zrakoplova.
Uz rastuće napetosti između Ankare i Atene zbog pomorskog razgraničenja, Erdoğan je sve više zabrinut zbog jačanja grčkog ratnog zrakoplovstva. Grčka je od Francuske naručila nove zrakoplove Dassault Rafale F3R te je u procesu obnove većine svoje flote F-16 lovaca na najnoviji, Block 72 Viper standard. Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis najavio je i da namjerava kupiti najmanje jednu eskadrilu zrakoplova F-35, čime bi Grčka imala znatnu tehnološku nadmoć nad Turskom u slučaju sukoba.
Dosad je 28 od 30 NATO-ovih članica ratificiralo pridruživanje Švedske i Finske, koje su nakon desetljeća neutralnosti požurile pridružiti se savezu zbog Ukrajine. Mađarska, koja je dosad odgađala ratifikaciju, obećala je to učiniti u veljači i tako bi Turska bila zadnja prepreka proširenju saveza. Erdoğan je od Švedske i Finske zahtijevao brojne ustupke kako bi odobrio njihovo pristupanje, a većinom su se odnosili na pitanje Kurda u Švedskoj – Erdoğan tvrdi da dvije države služe kao utočište kurdskim militantima povezanim sa zabranjenom Radničkom strankom Kurdistana. Helsinki i Stockholm ispunili su neke od Ankarinih zahtjeva, no Erdoğan sada od Švedske traži izručenje čak 130 “terorista” – većinom Kurda i turskih državljana koje Erdoğan optužuje za veze s PKK-om ili s neuspjelim pučem protiv njega.
Pitanje NATO-ova proširenja nije jedini razlog zbog kojeg bi SAD uskratio nove zrakoplove Turskoj. Bilo koja prodaja oružanih sustava mora proći kroz Kongres, gdje je više zastupnika izrazilo zabrinutost ne samo zbog turske uloge na sjeveru Sirije, gdje turske snage redovito napadaju američke saveznike Kurde, nego i zbog urušavanja građanskih sloboda u Turskoj.
Demokratski čelnik Odbora za vanjske poslove Senata, Bob Mendez, rekao je ovaj tjedan da se snažno protivi slanju Turskoj, zbog “alarmantnog i destabilizirajućeg ponašanja u Turskoj i protiv susjednih NATO-ovih saveznika”, referirajući se na napetosti s Grčkom.
– Dok Erdoğan ne prekine sa svojim prijetnjama, i dok se ne počne ponašati kako bi se trebao ponašati saveznik od povjerenja, ja neću odobriti ovu prodaju – istaknuo je Mendez koji je podržao i slanje zrakoplova F-35 “savezniku kojem se može vjerovati”, Grčkoj, piše Jutarnji.hr.
