Klasična potrošačka košarica u prosincu prošle godine u Sloveniji je stajala oko 45 eura, a u Hrvatskoj 51 euro, čak 15 posto više
Isti proizvodi, ista količina, a cijena u Hrvatskoj u odnosu na isti trgovački lanac u Sloveniji gotovo dvostruko veća.
“Nemam odgovor na to, zaista nemam odgovor. Ne bi trebalo bit”, kazala je za RTL, Andrea Markovac iz Zagreba.
Klasična potrošačka košarica u prosincu prošle godine u Sloveniji je stajala oko 45 eura, a u Hrvatskoj 51 euro, čak 15 posto više.
“Ogorčena sam na to, jednostavno ne mogu vjerovati da nam se to događa – bila sam u Sloveniji i vidjela sam da su drastično različite cijene”, govori Mira Šehić iz Zagreba.
Uzmemo li za primjer kavu od 450 grama – u istom trgovačkom lancu u Hrvatskoj platit ćemo je 2 eura i 30 centi više. Skuplje ćemo proći i sa sirom, gdje je razlika euro i 72 centa. Kod susjeda su jeftinija i jaja za 90 centi, ajvar za 86, ali i tjestenina za 56 centi. Ovih pet artikala u Sloveniji ćemo platiti 11 eura i 75 centi, a u Hrvatskoj – nešto više od 18 eura. Razlika je to od gotovo 6 i pol eura na samo 5 proizvoda.
“To ovisi o lancima nabave, ovisi o uvoznicima, distributerima, koji rade svoje kalkulacije, mislim da se tu ne radi o problemu s trgovcima”, govori Ivica Katavić, predsjednik Udruženja trgovine HGK.
Na razlike u cijeni utječe mnogo faktora, a jeftinija košarica u Sloveniji prvenstveno je zbog nižeg PDV-a.
“Slovenija ima niže porezno opterećenje većine proizvoda dnevne potrošnje i osnovna stopa PDV-a je niža nego u Hrvatskoj, a posebno su niže stope PDV-a koje se odnose na prehrambene proizvode koje su 9,5 posto, dakle značajno niže nego u Hrvatskoj”, kazuje Damir Novotny, ekonomski analitičar.
Iako imaju dvostruko ili trostruko veće plaće od hrvatskog prosjeka, Nijemci, Francuzi, pa i susjedi Slovenci za veliki broj namirnica u trgovinama moraju izdvojiti od 30, a kod nekih proizvoda do čak 40 posto manje novca nego mi.
“Zato što kod nas slabašno gospodarstvo mora na leđima nositi veliki teret neefikasnog javnog sektora i države, koja je preskupa za gospodarstvo koje je na ovom stupnju razvoja, i sve se to mora ugraditi u cijene i u niži standard građana”, kaže Slobodan Školnik, stručnjak za cijene u maloprodaji.
Otegotni je faktor i što smo gotovo potpuno zanemarili prerađivačku industriju, i što smo ovisni o uvozu, što dodatno poskupljuje cijenu hrane kao i visoki logistički troškovi…
“To znači da je lakše opskrbiti Slovensko tržište od Hrvatskog tržišta. Bitne su razlike u cijenama između recimo Osijeka i Dubrovnika – cijene se mogu kretati 1 naprema 3 zbog logističkih troškova”, dodaje Novotny.
Pa se tako odlazak u trgovinu po osnovne namirnice sve češće čini kao luksuzna igra…
“Neki prate, neki ne prate. Neki pogriješe i odrede previsoku cijenu i poslije je mora korigirati, ali tržište prije ili kasnije rješava sve tamo gdje postoji konkurencija, a u hrvatskoj postoji žestoka konkurencija”, dodaje Školnik.
Problem bi mogao biti što, barem za sada, nitko od trgovaca ne najavljuje niže cijene već, upravo suprotno – novi val poskupljenja, piše jutarnji.hr
