Saborski zastupnik Mosta, Zvonimir Troskot, u Studiju uživo N1 televizije, komentirao je uvođenje eura te moguću recesiju u Hrvatskoj i europskoj uniji.
Troskot je rekao komentirao uvođenje eura i rekao kako postoje dvije priče, tehnička priča o bankomatima, kovanicma te druga šira priča o društvenoj cijeni uvođenja eura. Saborski zastupnik smatra kako je s obzirom na trenutnu situaciju, uvođenje eura biti jako skupo i da će to platiti cijelo društvo.
Također smatra kako su Borisu Vujčić, ali i šefovi drugih centralnih banaka kao i Europske centralne banke već nekoliko puta mijenjali priču o inflaciji i recesiji.
“Europa je već u recesiji”
Smatra kako je Euoropa već ušla u recesiju i kaže kako je dokaz za to činjenica da su njemačke banke već osigurale sredstva za pokriti kredite za koje znaju da ih neće moći naplatiti od poduzeća.
Dodao je i da se proizvodnja seli iz Europske unije i Njemačke sve više u Sjedinjene Države koje su uspjele obuzdati inflaciju.
“Kad imate izvoz u SAD 10 puta veći nego u KInu to znači da ćete i dalje biti ovisni o dolaru, da ćemo imati puno veće uvozne troškove, a na kraju imat ćemo i puno veće cijene zaduživanja jer je ECB već ranije objavio da će svaki mjesec otpuštati 15 milijardi eura obveznica što će dizati troškove zadužavanje”, kaže Troskot i dodaje da su svi na dobitku osim Europske unije koja je ispala najveći ‘Pedro’ ove krize.
Komentirao je izjave ministra Davora Filipovića koji je komentirao tužbu Petrola.
Troskot kaže da preko Petrola Slovnija štiti svoje interese.
“Tko prati ekonomiju nije iznenađen tužbom Petrola. Misliti da kad reguliraš cijenu da to neće imati posljedicu na proizvođače i da bi proizvođači trebali biti ti koji će sami platiti trošak vlastitog proizvoda”, smatra Troskot i dodaje da ova tužba nije pucanj u prazno.
“Postali smo energetski ovisni o susjedima”
Također rekao je da je ministar Davor Filipović jedini ministar jedne zemlje koji ne štiti njene interese, a objasnio je to preko slučaja hidroelektrane Senj koja gubi jako puno novca jer se izlazi u susret njemačkom investitoru u vjetroelektranu Vrataruša. “S obzirom da dalekovod ne može primiti struju iz dva izvora, hidroelektrane i vjetroelektrane, sva struja iz vjetroelektrane je bila prenesena u sustav, a centrala Senj je propuštala vodu u more”, kaže Troskot.
Dodaje da postoji bojazan da će dalekovod koji je u velikim minusima, kao i HEP, privatizirati. “Obje te tvrtke su dionička društva i postoji bojazan da će se kao u slučaju Ine i Agrokora, pojaviti misteriozni kreditor i da ćemo kroz sljedeće razdoblje svjedočiti preuzimanju HEP-a i HOPS-a”, kaže Troskot i dodaje da si to ne možemo dopustiti te ističe da smo postali energetski jako ovisni o našim susjedima, piše N1.
