Iz perspektive današnje ruske agresije i događanja u Ukrajini, čini se da je barem u nekim stvarima Trump 2018. bio u pravu
Po redu 29. službeni sastanak šefova država i šefova vlada NATO saveza, održan je u Bruxellesu u Belgiji u srpnju 2018. godine, a na sastanku se najviše govorilo o Afganistanu, Siriji i Ukrajini kao tadašnjim kriznim žarištima.
NATO summiti obično su mjesta na kojima zemlje članice izražavaju svoju potporu Savezu, no summit 2018. bio je drugačiji jer je tadašnji američki predsjednik Donald Trump iznio oštre kritike u pogledu financiranja Saveza, kao i ovisnosti Njemačke o ruskoj energiji.
Za Njemačku je rekao da se previše približila Rusiji i postala ovisna o ruskim energentima. Osim toga, zemljama članicama NATO saveza poručio je da bi trebale plaćati više jer trošak obrane u sklopu NATO saveza najviše pada na leđa SAD-a, odnosno američkih poreznih obveznika, što po Trumpovom mišljenju nije fer.
‘To se događa već desetljećima. Nesrazmjer u plaćanju nije pošten prema poreznim obveznicima u SAD-u. A mi ćemo učiniti da sve bude fer‘, kazao je Trump.
NATO savez je oformljen 1949. kako bi branio Europu i Sjevernu Ameriku od Sovjetskog saveza. No Trump je kazao kako smatra da je sada Njemačka postala prebliska s Rusijom.
‘Njemačku Rusija posve kontrolira‘, kazao je Trump te 2018. godine na sastanku s glavnim tajnikom NATO-a, Jensom Stoltenbergom.
‘Tužno je kad Njemačka dogovori posao s Rusijom u vezi uvoza nafte i plina. NATO bi trebao štititi od Rusije, a onda Njemačka plaća milijarde i milijarde dolara godišnje toj istoj Rusiji‘, rekao je Trump.
Njemački su političari tada kazali kako plinovod Sjeverni tok neće omogućiti Rusiji da ima prevelih utjecaj nad tom zemljom.
Stoltenberg je Trumpa na sastanku pokušao uvjeriti kako se, bez obzira na dogovor Njemačke s Rusijom, sve članice Saveza i dalje drže zajedno, na što je Trump pitao: ‘Ali kako možete biti zajedno ako jedna od zemalja dobiva svu svoju energiju od osobe ili grupe od koje trebate zaštitu?‘
Tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel, koja se u sklopu summita 2018. također sastala s Trumpom, kazala je kako ona sama, s obzirom da je odrasla u Istočnoj Njemačkoj, itekako dobro zna što to znači kad neku zemlju kontrolira Rusija te dodala da njezina zemlja danas donosi neovisne odluke.
Iz perspektive današnje ruske agresije i događanja u Ukrajini, čini se da je barem u nekim stvarima Trump bio u pravu.
Trump je, nadalje, zahtijevao da zemlje članice NATO-a počnu izdvajati četiri posto svog BDP-a za obranu, što bi bilo značajno povećanje u odnosu na dva posto koliko su izdvajale do tada.
‘Mi štitimo sve i plaćamo najviše‘, kazao je Trump.
Stoltenberg je, nasuprot tome, rekao da bi se prvo trebali usredotočiti na to da svi počnu izdvajati barem tih dva posto do 2024. godine. SAD je već tada za obranu izdvajao 3,5 posto svog BDP-a, odnosno 685 milijardi dolara godišnje, piše jutarnji.hr.
