Gost N1 Studija uživo bio je Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) koji je kao prvi na listi koalicije “Zajedno za Vojvodinu – Vojvođani” na izborima prošlu nedjelju osvojio zastupnički mandat u novom sazivu Skupštine Srbije. Hrvatska tako konačno imaju predstavnika u srbijanskom parlamentu. Makar jednog.
“Svjestan sam da sam jedan od 250 zastupnika. Vjerojatno neću biti taj koji će odlučivati hoće li biti uspostavljena nova vlada ili ne, no važno je da je politička relevantnost hrvatske zajednice potvrđena, da se politikom ubuduće nećemo baviti na ulici, izvan institucija, da ćemo biti zasutpljeni što po sebi donosi određenu moć. Bit ćemo pitani o stvarima, uključeni u procese. Imat ćemo veći utjecaj na društvene i političke prilike, napose kada je u pitanju društveni položaj hrvatske zajednice. To je za politički život Srbije mala kockica u velikom mozaiku, a za hrvatsku zajednicu će vjerojatno značiti političku budućnost i rješvanje brojnih pitanja s kojima se Hrvati suočavaju”, rekao je Žigmanov.
Uoči izbora puno se pričalo o podršci iz Hrvatske, ali i manjku podrške hrvatskog veleposlanika u Srbiji Hidajeta Biščevića.
“O tome sam rekao sve. Imali smo podršku nekoliko načelnika općina i gradonačelnika, nekih župana, pogotovo ovih nasljonjenih na nas. Imali smo podršku predstavnika gradova i općina koji su visoko pozicionirani unutar struktura HDZ-a, što smo iščitavali kao nedosmislenu podršku i stranke i tih tijela vlasti, a neposredno pred izbore i Ministarstvo vanjskih poslove se vrlo jasno postavilo s gestom i priopćenjem podrške kada su u pitanja naša vrlo složena nastojanja da osiguramo političku zastupljenost. Nažalost, to je izostalo kada su u pitanju diplomatsko-konzularni predstavnici u Srbiji gdje smo bilježili djelovanje koje nije sinkrono i nije u duhu onih gesta i postupaka koji su bili usmjereni u postupke naših nastojanja”, kazao je Žigmanov.
“Hrvati imaju status najomraženije zajednice”
Jedan od najvećih problema, ističe Žigmanov, je što je hrvatska zajednica isključena iz procesa donošenja odluka te se često susreće s raznim zaprekama.
“Srbija još uvijek ima problema s vladavinom prava, slobodom medija, stupnjem ostvarene demokracije. Hrvati su negativno označeni u javnosti, imamo status najomraženije zajednice. Isključeni smo iz procesa donošenja odluka, često puta država stavlja zapreke i na koncu i ne manje važno je miješanje državnih struktura i institucija, znanstvenih krugova u identitetski spor tj. u pitanje pripadnosti Bunjevaca hrvatskom narodu. To su ukupno sve veliki problemi, a ovaj posljednji je nekako na simboličkom planu najopasniji jer dovodi u pitanje uopće cijeli mobilizacijski potencijal i pozitivne politike priznanja hrvatskog naroda ovdje u nekom svom punom integritetu i dostojanstvu”, rekao je Žigmanov.
Položaj Hrvata u Srbiji u odnosu na položaj Srba u Hrvatskoj je teško uspoređivati.
“Više puta sam rekao da je to gotovo neusporodivo. Samo u vidu ako imate činjenice koje karakteriziraju Republiku Hrvatsku kao zemlju daleko više konsolidirane demokracije, uređenijih institucija s višim stupnjom vladavine prava, razvijenijim manjinskim politikama, formlano pravnim okvirom koji je za manjine bolji, zakon, Ustav, uključivanje zajednice u donošenje odluka… Rekao sam koje su značajke Republike Srbije kada su u pitanju opće karateristike prava, demokracije, manjinske politike, odnos prema hrvatskoj zajednici. Kad je u pitanju zastupljenost u tijelima u kojima se donose odluke, Srbi imaju tri zastupnika u Saboru, 10-ak u županjima 40-ak u gradovima i županijama… Mi o takvom nečemu možemo samo sanjati, o takvim pravima. Zagreb za funckioniranje Srpskog narodnog vijeća (SNV) daje više novca nego sva tijela vlasti u Republici Srbiji za funkcioniranje Hrvatskog nacionalnog vijeća. Nismo za to da se uskraćuje ostvarena razina prava koju imaju Srbi u Hrvatskoj, nego hoćemo neku vrstu recipročnog odnosa. Ne možemo mi ovdje imati 1 kunu po glavi Hrvata, a u RH braća srpskog naroda 30 kuna”, naglasio je Žigmanov, piše N1.
