Predsjednica Nove ljevice Ivana Kekin gostovala je u emisiji Hrvatskog radija “Oporbeni zarez” u kojoj je komentirala aktualnu situaciju u Hrvatskoj.
Odmah na početku komentirala je mjeru roditelj odgojitelj.
– Mi smo tome pristupili vrlo ozbiljno i savjetovali smo se sa nizom pravnih stručnjaka i konsenzus je da nije moguće da pravorijek visokog Upravnog suda bude u njihovu korist. Radi se o novčanoj pomoći koja ne spada u domenu stečenih prava jer nije na taj način propisana zakonom i pravilnikom, rekla je.
Dodala je i da je tu mjeru i sam gradonačelnik Milan Bandić htio u jednom trenutku promijeniti i da je pustio u javno savjetovanje promjenu koja se ticala skraćivanja trajanja mjere do školske dobi djeteta i snižavanja i fiksiranja mjesečnog iznosa.
– Važno je istaknuti da je mjera tako dizajnirana da u sebi je sadrži protuustavne elemente. Branila je ženama pravo na rad i branila je djeci pravo na predškolski institucionalni odgoj i obrazovanje, a to ima dugoročne negativne posljedice po za žene i za djecu, istaknula je.
Na upit hoće li biti dovoljno mjesta u vrtiću za svu djecu kada se mjera ukine, Kekin je rekla da u ovom trenutku nema dovoljno vrtića jer se 20 godine nije ulagalo u vrtičku infrastrukturu, ali da vjeruju da će na proljeće biti za mjesta za sve.
Osvrnula se i na najavljene otkaze u Holdingu.
– Od 7.800 zaposlenih u Holding grupi, čak 30 posto čine administrativna radna mjesta. To je duplo više nego u komunalnim poduzećima u Hrvatskoj. Mi na dva operativna radna mjesta imamo jednog čovjeka u administraciji. To je jako puno. U sličnim firmama u Hrvatskoj uobičajeni postotak je 12-15, a mi imamo 30 posto, rekla je i dodala da je u posljednjih šest godina u zagrebačkom holdingu zaposleno 1.000 ljudi.
– Dodatna tragedija “kadrovske politike” je da se na mjesto operativca koje bi se ispraznilo, zapošljavalo administrativno osoblje, a operativno mjesto se nadoknađivalo agencijskim zapošljavanje, naglasila je.
Osvrnula se i na kritike.
– Svi se slažu da je potrebno nešto napraviti, ali nisu sigurni je li trebalo baš tako, a nismo čuli niti jedan konkretan prijedlog kako bi trebalo, rekla je Kekin.
– Svako ima pravo na kritiku i mislim da naš koalicijski partner razumije da su ovi potezi nužni, ako želimo ići k promjenama koje smo obećali građanima. Ti potezi nisu laki, niti spadaju u ‘popularne poteze’. Oni su teški i rezultati će se vidjeti s debelom odgodom, istaknula je.
– Ako želite provoditi politike javnog interesa morate povlačiti poteze koji će u nekom trenutku rušiti rejting. Upravo zbog što naše političke stranke koje dođu na vlast, nisu spremne na te poteze i čuvaju rejting, mi živimo u situaciji da u 30 godina nije provedena niti jedna jedina reforma. To je ono što ovo društvo drži u ovoj poziciji u kojoj jesmo, jer je svima osnovni cilj da zadrže rejting. To je problematično, istaknula je.
Oporba pokreće pitanje povjerenja za ministra Darka Horvata. Kekin je rekla da će poduprijeti tu inicijativu jer su vlada i premijer iznevjerili građane nakon potresa i u Zagrebu i na Banovini.
– Prošlo je godinu dana od potresa na Banovini i skoro dvije godine od potresa u Zagrebu, sad čujemo da je državni inspektorat donio rješenje da se sruši zgrada na uglu Đorđićeve i Palmotićeve ulice. Ministar Horvat nije jedini odgovoran, najodgovorniji je premijer, ali ministar Horvat je čelu ministarstva koje se za to trebalo pobrinuti. Dodatni krimen ministra Horvata, ali i premijera je da ni jedan ni drugi nisu u stanju prihvatiti odgovornost za neuspjelu obnovu. Kada ih se suoči s činjenicama da nisu obnovili niti jednu kuću na Banovini, oni prebacuju odgovornost, tvrde da nije do njih, postaju cinični, počinju se rugati, i mislim da je to neprihvatljivo ponašanje, rekla je Kekin.
Kekin se osvrnula i na pitanje obaveznog cijepljenja.
– Bojim se da je trenutačna podjela hrvatskog društva duboka i da bi uvođenje obveznog cijepljenja moglo imati kontraefekt i ne znam koliko bi od njega mogli profitirati.
A kad je riječ o cijepljenju djece, istaknula je kako bi se kampanja trebala usmjeriti na skupine koje je nužno procijepiti, a tek onda razgovarati o cijepljenju djece, dodavši kako je ona svog 14-godišnjeg sina cijepila, piše HRT.
