Član Znanstvenog savjeta Vlade za borbu protiv pandemije koronavirusa Gordan Lauc, znanstvenik i gorljiv zastupnik ‘realizma’ nasuprot velikom broju članova tog tijela koje optužuje za ‘pandemijski marketing’, i nakon današnje objave o rekordnih 6310 novih slučajeva zaraze virusom ne smatra da Hrvatskoj treba bilo kakvo pooštrenje epidemioloških mjera. ‘One nisu pomogle nikome do sada, pa ne bi pomogle ni nama’, rekao je Lauc za tportal.
Prema njegovom mišljenju, problematično je korištenje covid propusnica u sustavu zdravstva i umjesto toga trebalo bi sve djelatnike – i cijepljene i necijepljene – redovito testirati brzim i jeftinim antigenskim testovima. Lauc apelira na cijepljenje starijih građana i onih iz rizičnih skupina te i dalje smatra da cijepljenje mladih ‘neće imati značajan učinak na broj teško bolesnih ljudi’.
Ali i kod njih, naglašava, cijepljenje umanjuje individualni rizik, odnosno manje je rizično od same zaraze koronavirusom.
‘Zbog promijenjenog sustava testiranja na blagdan teško je biti siguran kakvo je stvarno stanje, no činjenica je da imamo jako puno ljudi kojima je PCR testom potvrđena prisutnost virusa u nosu. Srećom, zbog razmjerno visoke cijepljenosti starije populacije od preko 70 posto te značajnog broja oporavljenih iz proteklih valova zaraze, danas vidimo puno manji broj teško bolesnih ljudi nego prije. Nažalost, cijepljenje nije pružilo onoliku zaštitu od zaraze koliko su predviđale kliničke studije, što je veliko razočaranje za sve nas, no zaštita od teškog oblika bolesti ipak je još uvijek značajna’, kazao je Lauc za tportal.
Zamolili su ga s tportala ga da pojasni spekulacije o pojačavanju epidemioloških mjera:
‘One su imale razmjerno mali utjecaj na brzinu širenja virusa i u prethodnim valovima (od 10 do najviše 20 posto), a kako je delta soj doista još puno zarazniji, mjere danas nemaju gotovo nikakav učinak. To vrlo jasno vidimo u zemljama poput Slovenije ili baltičkih zemalja, u kojima imamo vrlo velik broj zaraženih unatoč puno strožim mjerama i univerzalnoj primjeni covid propusnica. Ono što sam govorio lani još uvijek stoji: razne zabrane, ograničenja i sve nametnute mjere imaju vrlo mali učinak na konačni broj zaraženih. Jedina donekle učinkovita mjera je osobni oprez, iako na dugi rok i on ne pomaže puno. Koliko god to mi ili razne vlade željeli, ovako zarazni virus koji se širi aerosolom gotovo je nemoguće kontrolirati. Čak i u Kini, koja provodi iznimno radikalne mjere, vidimo da se virus ipak širi, a Australija i Novi Zeland su također odustali od zero-covid politike, iako je kod njih sada proljeće. I naša vlada je sada pod pritiskom da pokaže da ‘nešto radi’, no vjerujem da su i oni svjesni da mjere u najvećoj mjeri rade puno više štete od koristi i da neće uvoditi mjere samo kako bi pokazali da poduzimaju nešto. One do sada nisu pomogle nikome, pa ne bi pomogle ni nama’, dodaje Lauc.
Jedna od teorija koje je mjesecima zagovarao jest sezonalnost virusa, tvrdnja da se on znatno brže širi u hladnijim periodima, a iza toga stoji i danas.
‘Sezonalnost je naravno vrlo značajan faktor – kako zbog ponašanja ljudi, tako i zbog molekularnih mehanizama unutar svakoga od nas. Iako poneki znanstvenici još uvijek ustraju na umanjivanju efekta sezonalnosti, vrlo je jasno da ljeti ovaj virus pravi puno manje problema nego u jesen i zimu. Dolaskom hladnijeg vremena gotovo sve zemlje u Europi doživljavaju velik rast broja slučajeva, iznimke su samo zemlje poput Portugala, koje su imale vrlo veliki ‘ljetni’ val. Rastom broja zaraženih rast će i broj teško bolesnih ljudi, no ja još uvijek vjerujem da će broj hospitaliziranih biti značajno manji nego prošle zime. Ako se to nekim čudom dogodi, to bi značilo da cjepiva nisu pružila dostatnu zaštitu ni protiv teškog oblika bolesti, no tako nešto još uvijek nismo vidjeli nigdje u svijetu. Ovdje moram upozoriti da govorim o ukupnom broju hospitaliziranih, a kako se ova varijanta brže širi od prošle, krivulja broja hospitaliziranih bit će uža i moguće je da će vršno opterećenje biti blizu onoga lani’, tvrdi Lauc.
Brzi test umjesto covid potvrda
Prije samo dva dana upravo on izjavio je da je ‘i dalje uvjeren da Hrvatskoj ne prijeti kolaps zdravstvenog sustava’ te da će zbog visoke cijepljenosti starijih od preko 70 posto i značajnog broja onih koji su preboljeli COVID-19 ‘broj teško bolesnih ljudi u ovom valu biti još manji nego u prošlom, a značajno manji nego prošle zime’. Kako se ove tvrdnje uklapaju u dramatične apele iz niza hrvatskih bolnica, podatke o njihovoj preopterećenosti i otkazivanju redovno zakazanih operativnih zahvata? Lauc smatra da je glavni problem zapravo u samom bolničkom sustavu, u kojem se zaražavaju ionako teško bolesni ljudi.
‘A kad je netko teško bolestan i ima oslabljen imunitet, onda mu dodatna infekcija bilo kojim virusom može biti smrtna presuda. Tu je nažalost sadašnji način primjene covid potvrda vrlo velik problem, jer dopušta cijepljenim zdravstvenim djelatnicima, pacijentima i posjetiteljima da se ne testiraju, što onda značajno povećava rizik za unošenje virusa u bolnicu. Kada jednom budemo gledali unazad, SARS-CoV-2 kao bolnička infekcija vjerojatno neće imati velik utjecaj na višak smrtnosti, no na dnevne brojeve preminulih s i od bolesti COVID-19 ima vrlo snažan utjecaj. Zbog toga bi umjesto covid potvrda bilo puno bolje redovito testirati sve koji ulaze u sustav zdravstva brzim i jeftinim antigenskim testovima’, drži Lauc.
Cijepiti starije i rizične, a mladi…
Za kraj, dakako, cijepljenje: što je njegov konkretan savjet hrvatskim građanima?
‘Cijepljenje je naravno najbolji način na koji netko može umanjiti rizik teškog oblika bolesti i ja od samog početka naglašavam da je iznimno važno da se svi stariji i rizični cijepe. Mislim da naša vlada tu poduzima ispravne korake, što se najbolje vidi u značajno većem postotku starijih koji su cijepljeni. Cijepljenje mlađih također može umanjiti njihov individualni rizik za teškim oblikom bolesti, no kako je taj rizik ionako mali, cijepljenje mladih neće imati značajan učinak na broj teško bolesnih ljudi. Na razini pojedinca, naravno da je cijepljenje manji rizik od ‘živog’ virusa i kod mladih, no to u svakom slučaju mora biti osobna odluka, a ne rezultat bilo kakvog oblika prisile’, zaključuje Lauc za tportal.
