U vremenima u kojima inflacija jača iz mjeseca u mjesec, kad je Vlada zbog rasta cijena ograničila prodajnu cijenu benzina i dizela, kad s naslovnica vrište vijesti o nestašicama osnovnih potrepština na globalnoj razini, a pandemija koronavirusa još je daleko od kraja, vrijedi se zapitati što nam se to sprema u idućim mjesecima i godinama.
Ekonomist Željko Lovrinčević je po pitanju inflacije pesimist i misli da je ona u Hrvatskoj viša nego što je službeno iskazana te da će centralne banke ponovno zakasniti s podizanjem ključnih kamatnih stopa u borbi protiv rasta cijena.
Središnje banke u pravilu toleriraju više stope inflacije dok se inflacijska očekivanja ne počnu ukorjenjivati u društvu. To znači dok se više cijene ne počnu uključivati u ugovore u poslovnom sektoru ili dok oni koji primaju plaće iz državnih proračuna ne počnu intenzivno braniti svoju poziciju.
“Efekt poreza na dohodak u Hrvatskoj je oko šest posto, a zbog strukture uzoraka i potrošačkih preferencija inflacija bi kod nas mogla biti i viša od kompletnog poreza na dohodak. Imamo inflacijsko oporezivanje i to u prvim trenucima godi Ministarstvu financija jer širi poreznu osnovicu. No u drugom krugu svi oni koji primaju plaću iz proračuna, socijala i ostali počinju tražiti zaštitu od inflacije”, kaže Lovrinčević za tportal.
U tom trenutku inflacijska očekivanja se ukorjenjuju, a kamatne stope globalno će porasti tek kad se inflacijska očekivanja ukorijene u nekoj od zemalja s globalno jakom valutom. Prva na potezu, smatra Lovrinčević, mogla bi biti Velika Britanija te tamošnja Bank of England.
No i središnje banke stjerane su u kut zbog ogromnih količina javnog duga, posebice ECB zbog visokog duga pojedinih članica. “Do posljednjeg trenutka tolerirat će se što je viša moguća inflacija. Ekonomska povijest pokazuje da toleriranje takve inflacije vodi do još težih posljedica po zdravlje ekonomije. Bankari, kao i ovisnici, uvijek kažu – još samo ovaj put, ovaj put je drugačije. Ali praksa pokazuje da je uvijek isto i da središnje banke zakasne s takvim stvarima pa padnemo u stagflaciju i imamo izgubljeno desetljeće”, tvrdi.
Upozorava da posljednjih tjedana stalno slušamo o energetskoj krizi, lancima dobave i inflaciji dok su po njemu glavne teme koje će diktirati trendove koronavirus, jer se pokazao otpornijim nego što se to mislilo, te velika europska zelena tranzicija.
Što se konkretno tiče Hrvatske, Lovrinčević misli da će nas ovaj put pomaziti sreća, uz pretpostavku da budemo dovoljno pametni: “Stojimo relativno dobro jer ćemo do početka rasta kamata zamijeniti kompletan dugoročan dug vrijednosnim papirima s niskim kamatama. Zamijenit ćemo oko 80 posto duga u razdoblju superniskih kamata pa neće biti pritiska na javne financije, a on će se pojavljivati s velikim odmakom ako usvojimo euro i ako dođe do velike krize eura zbog drugih prezaduženih zemalja.”
Pred nama su tri, četiri komotnije godine po pitanju javnog duga, ali veliki, realni problemi, poput ispuhivanja napuhanog balona na tržištu nekretnina, tek dolaze i to bi moglo dovesti do slabog gospodarskog rasta, što je daleko veći problem od kamata na javni dug.
‘Ta ispuhivanja idu kroz bilance banaka i dovest će do gubitaka u financijskom sektoru. Sve u svemu, jaz između bogatih i siromašnih produbit će se. Svi s fiksnim primanjima loše prolaze u inflacijskom okruženju. Morat će se otvoriti i tema poreznih prihoda i vraćanja ogromnog duga u Europi. Britanci su već odustali od indeksiranja mirovina s plaćama i inflacijom, ostali su samo na indeksiranju s inflacijom. Hrvatska nema značajnog oporezivanja imovine i kapitala pa će se i kod nas širiti jaz i jačati osjećaj nepravde. Čeka to cijelu istočnu Europu, jer Zapad značajnije oporezuje kapital i imovinu’, zaključuje Lovrinčević u razgovoru za tportal, prenosi N1.
