Potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava i zastupnica albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Ermina Lekaj Prljaskaj bili su gosti emisije Izvan okvira s Mašenkom Vukadinović.
Na početku su se osvrnuli na temu dopunjskih manjinskih izbora na kojem je zabilježena mala izlaznost.
“Izlaznost nije za pohvalu. Dopunski izbori su dobar izborni instuitu, koji omogućava da nacionalne manjine budu predstavljene u tijelima. Mediji nisu bili toliko zainteresirani. Treba voditi računa, u manjim sredinama je bio puno manji broj biračkih mjesta. Ljudi su navikli glasati na svom biračkom mjestu. Sigurno bi bila bolja izlaznost da je isti broj biračkih mjesta. Birače se demotivira kad dođu do svog biračkog mjesta koje ja zatvoreno, nego moraju ići na neko udaljeno mjesto. Po meni to je jedan od većih razloga zašto smo imali tako slabu izlaznost”, rekao je Milošević.
“Kroz ova iskustva mogu reći da su jako slabo motivirani s obzirom na to da su slabo informirano. Manje više pripadnici nac manjina su se navikli na to da svake četiri godine biraju vijeća i svoje predstavnike. Smatram da tu nije dovoljno uključena niti država niti DIP, a ni mediji da bi infomirali nacionalne manjine”, nadovezala se Lekaj Prljaskaj.
Govoreći o izjašnjavanju o nacionalnosti unutar popisa stanovništva, Lekaj Prljaskaj je rekla da je radom na terenu shvatila da je većina pripadnika nacionalnih manjina slabo informirana i ne znaju razliku između državnosti i nacionalnosti.
“Razlozi uvjerenja, jer većina njih se osjećaju kao Hrvati. Ima slučajeva i kod miješanih brakova. Arbanasi koji su došli u 19. stoljeće u Hrvatsku koji su se kroz koje godine kroatizirali, oni se osjećaju kao Hrvati. Zato sam apelirala na pripadnike albanskih i drugi manjina, da se osjećaju kao pripadnici nacionalne manjine kojoj pripadaju. Važno je razlikovati državnost i nacionalnost. U slučaju pada broja nacionalnih manjina na lokalnim jedinicama, ne mogu ostvariti svoje bravo na biranje svog vijeća”, ističe.
“2011. upisano je oko 17.538 Albanaca, ali smatramo da ih ima više nego što je upisano. Zato sam i izašla s apelom da se izjasne kao pripadnici manjina”, dodaje Lekaj Prljaskaj.
Što se tiče kampanje za popis stanovništva koju je provodilo Srpsko narodno vijeće, Milošević kaže da su povratne informacije zasad dobre.
“Sama kampanja je po meni afirmativna i informativna. Ona informira pripadnike srpske nacionalne manjine da se samopopišu i da se slobodno i bez straha izjasne da su pripadnici srpske nacionalne manjine. Mislim da je najvažnija komponentna da se ljudi u 2021. slobodno izjasne bez straha i da mogu biti Srbi u Republici Hrvatskoj”, govori Milošević.
Upitan postoji li još uvijek strah od izjašnjavanja, Milošević odgovara:
“Zastupnici manjina podržavaju Vladu, činimo koaliciju i vlada vodi jednu uključivu politiku. Diskriminacija ipak nije obrisana. Imamo poruke mržnje zbog kojih se ljudi osjećaju nelagodno i pitaju se je li im lakše biti nešto drugo, a ne Srbin ili Rom”.
Govorio je i što misli o tome koji će biti broj Srba na ovom popisu stanovništva.
“Teško je spekulirati. Trenutno imamo 25 općina i dva grada u kojima sve manjine ima pravo. Najviše srpska, u 21 općini i 2 grada. Očekujemo da je došlo do pada opće populacije. Uvijek je broj Srba bio oko 1/3. Što će sad pokazati popis, vidjet ćemo. Sigurno da je došlo do pada opće populacije. Sljedeća godina će biti 20 godina od usvaja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i mislim da je došlo vrijeme da uvodimo ta prava u društveni i politički život u Republici Hrvatskoj”, rekao je Milošević.
Lekaj Prljaskaj smatra da i dalje treba raditi na društvenoj klimi prema nacionalnim manjima u Hrvatskoj.
” Ja bih naglasila članak 22. Ustavnog zakona, pri zapošljavanju jer radi se o diskriminaciji. Pri zapošljavanju po imenu i prezimenu se vidi diskriminacija. Bili su u nepovoljnijem položaju iako su ispunjavali sve uvjete”, rekla je.
Govoreći o danas objavljenoj informaciji da se u udžbenicima u Srbiji hrvatski jezik ne izdvaja kao posebni jezik, Milošević je rekao kako nakon potpisanog sporazuma između Vučić i bivše predsjednice Grabar-Kitarović bilo određenih pozitivnih pomaka i kako ga uvijek žalosti kad se nešto događa na štetu.
“Što se tiče samog obrazovanja, to je još posebno dodatno osjetljivo pitanje”, tvrdi Milošević.
Lekaj Prljaskaj smatra da Vlada treba odmah apelirati i učiniti sve da se zaštiti prava Hrvata u Vovjodini.
“Isti problem imamo i na Kosovu gdje Hrvati u Janjevu uče po srpskom programu. Albanci koji žive u Hrvatskoj uče svoj materinji jezik po modelu C. Radimo na tome da na Filozofskom fakultetu otvorimo lektorat albanskog jezika. Svake godine se povećava broj zainteresiranih za svoj matični jezik”, kazala je Lekaj Prljaskaj.
Milošević kaže kako smo na Kosovu imali situaciju koja je eskalirala nakon dugo vremena.
“Dogovor se postigao, stanje se normaliziralo. Ja se nadam da će tako ostati. Pojedini političari i komentatori to komentiraju ovako ili onako. Ja mislim da je to jedna win-win situacija pogotovo za ljude. Nadam se da će doći do trajnijeg rješenja i kompromisa”, rekao je Milošević.
Lekaj Prljaskaj pak smatra da Vučić uvijek stvara neke probleme radi nekih svoji interesa.
“U konkretnom slučaju, po prvi put je bio stav Vlade Kosova čvrst i tražio se reciprocitet, da se poštuje sporazum s obje strane. Slažem se da se sve treba riješiti mirnim putem. Jer običan narod želi živjeti normalno. Na Kosovu ima dosta građana iz Srbije koji rade na Kosovu i obratno. Zbog toga i zajedničkog interesa treba rješavati situaciju mirnim putem”, istaknula je Lekaj Prljaskaj.
Milošević smatra da duljina trajanja pregovora između Srbije i Kosova ne treba zabrinjavati.
“Mislim da to život neće zaustaviti. Ono što treba na cijelom tom području, pa i Srbiji treba ponuditi jednu europsku perspektivu. Uzmimo samo primjer koliko je Makedonija dugo vodila pregovore s Grčkom oko imena”, kazao je.
Milošević smatra da treba respektirati stav da Srbija nije priznala Kosovo.
“To je unutarpolitičko pitanje Republike Srbije u koji ne bih previše ulazio. Život se ne može zaustaviti, treba se pokušati pronaći jedan što bolji pravni okvir”, govori.
Lekaj Prljaskaj smatra da bi sam čin priznavanja Kosova od strane Srbije otvorio put Kosvu i Srbiji prema Europskoj uniji.
“Mislim da bi priznavanjem Kosova od strane Srbije otvorili bi se putevi Zapadnog Balkana prema Europi. Što se tiče kooperative Vučićeve politike, ona nije kooperativna kao što se predstavlja. Treba nastaviti s pregovorima i treba rješavati sve pregovorima”, rekla je.
Komentirajući izjave srpskog ministra Aleksandra Vulina o ‘srpskom svetu’, Lekaj Prljaskaj je rekla:
“Svi se mi sjećamo rata od prije 20 godina i mislim da je narodu dosta toga. Prekrojavanje granica ide u drugu dimenziju. Smatram da Vulin želi prekrojiti i napraviti jednu državu koja ne postoji”.
“Ta sintagma je bila na neki način u javnoj upotrebi, ali ona je po meni na neki način passe. Mislim da je to bilo više za neke dnevnopolitičke unutarnje potrebe”, nadovezao se Milošević.
Komentirajući izjavu ministra socijalne politike Josipa Aladrovića, Milošević je rekao:
“Mislim da posao ministra, osim da dobro obavlja svoj posao dobro je i da širi optimizam. Činjenica jest da smo zemlja koja ima puno potencijala, ali imamo te kontraste”.
“Mislim da ovisi u kojem kontekstu je ministar rekao, ali smatram da ova država ima svoje potencijale. Mi smo članica EU i naši mladi žele vidjeti život izvan Hrvatske”, rekla je Lekaj Prljaskaj.
