U Hrvatskoj se moraju uvesti drastične kazne za one koji ne poštuju pravila o statičkoj stabilnosti i kvaliteti gradnje. Samo se tako može uvesti red u domaćoj gradnji i zaustaviti devastaciju prostora. Kada će se uvesti red u hrvatskoj gradnji i zašto nam kasni obnova u Zagrebu, u Studiju 4 govorila je Melita Bestvina, predsjednica Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja.
Melita Bestvina rekla je da su 2012. na simpoziju o pitanju kvalitete gradnje od 1991. do 2012. predložili da se uvede javna crna knjiga u kojoj bi bili navedeni investitori i izvođači kod kojih se utvrdilo da postoje brojni nedostaci u izgradnji zbog čega se godinama spore.
– Stravično je da sam u jednom očevidu za banku utvrdila u Šestinama izgradnju dvije zgrade koje su pozelenjele jer nije izvedena nikakva oborinska odvodnja, pa se vlaga počela penjati i ušla duboko u zidove i fasadu. Stan u prizemlju izgledao je kao da je poplavljen – dignuti parketi, pločice, zidovi crni, zeleni. Banka je to prodavala za male novce nekome tko bi to želio adaptirati, rekla je.
Ustvrdila je da se već godinama popuštaju mjere koje su vrlo važne za svakoga tko se bavi izgradnjom za tržište.
– Od 2009. do 2011. postojao je pravilnik o suglasnosti za obavljanje djelatnosti građenja – polica osiguranja, tko su zaposleni, dokaz o stručnom usavršavanju. No, to je ukinuto 2011. Pitanje je što je svrha takvog popuštanja. Etika i moral u građenju su jako bitni, ako nekome prodajete stan, dužan si mu isporučiti kvalitetnu robu, naglašava.
Komentirajući obnovu u Zagrebu koja kasni te novi Zakon o obnovi, poručila je da treba razmisliti trebaju li propise pisati ljudi koji nemaju dovoljno kompetencije i praktičnog iskustva u građevini. Podsjetila je da je bilo stručnjaka koji su zastupali ideju da se osnuje Zavod za obnovu koji bi imao sve na jednome mjestu, umjesto tri institucije koje se sada time bave – Ministarstvo, Fond, Središnji ured za obnovu.
– Gdje su onda odgovornosti? Objedinjeni Zavod imao bi izvrsnu mogućnost kontrole, smatra.
Istaknula je da je neselektivno legalizirano, rekla je, 800.000 strahota.
– Trebalo je legalizirati samo ono što je u skladu s propisima. Na Banovini imamo 11.000 neriješenih zahtjeva za legalizaciju od 2011., a sada država treba krenuti u obnovu nečega što nije legalizirano, dodala je.
Status sudskih vještaka
Govorila je i o statusu sudskih vještaka, istaknuvši da sudski vještaci koji su ušli u poduzetništvo imaju svoje cjenike, a oni koji nemaju, rade za 35 kuna neto.
– Sudovi sa zakašnjenjem plaćaju vještake, pisali smo i bili na razgovoru kod novog ministra. Očekujemo da će promijeniti situaciju i pridržavati se nečega što postoji regulirano, što smo prihvatili ulaskom u EU. Moramo se pridržavati smjernica o postupanju sudskih vještaka u pravosuđu, rekla je.
Podsjetila je da je za Agrokor angažirana strana institucija, golem iznos platio se strancima koji su angažirali naše studente da gledaju po registratorima, te da hrvatski vještaci nisu mogli dobiti taj posao jer “nemaju dovoljno kapaciteta”.
– Mi puštamo da se olako biraju ljudi bez kompetencija, pišu propise i sudjeluju u provedbi, a kada struka da primjedbe, one se olako odbacuju. Konkretno, to je afera oko procjene zemljišta na Ugljanu. To s procjenama toliko je zašlo u katastrofu, da se pitam tko će platiti sve te silne štete, jer u bazu podataka ulaze podaci bez da ih je itko pregledao, rekla je.
Na pitanje jesu li točniji podaci o vrijednosti nekretnina na oglasu nego u bazi podataka, rekla je da svaki vještak zna koliko koja nekretnina vrijedi kada je vidi i analizira tržište, jer nije ista vrijednost stana u Šestinama i u Remetincu ili Dubravi.
– U našem je zakonu zapisano da naše procjene imaju pravo pregledavati procjeniteljska povjerenstva. Kod nas to je povjerenstvo od pet članova od kojih je samo jedan vještak, a ostali nemaju licenciju procjenitelja. Sada mnoge procjene prije izlaska u Gradu Zagrebu idu na pregled službeniku, geodetu u Gradu Zagrebu, koji ne pušta procjenu, smatra da je visoka i traži da se korigira. To je kazneno djelo utjecaja na vještaka. Oni mogu samo pogledati je li procjena izrađena u skladu sa zakonom, ali ne i petljati se u iznos.
Obnova mora biti transparentna
Na pitanje kada će obnova krenuti, rekla je da obnova mora biti transparentna. Podsjetila je na obnovu 1995. kada je bila situacija da se obnovljeni objekti automatski legaliziraju. Misli da se tako treba i sada, vodeći računa o svim mogućim kriterijima.
– Ne bi trebalo biti prebacivanja odgovornosti, moramo uvesti odgovornost u Hrvatsku, moramo biti kao Švicarska, poručila je.
Za slučaj bespravne gradnje na obali uvela bi drastične kazne, piše HRT.
