Odlazak na tržnicu više nije isti. Cijene voća i povrća odletjele su u nebo.
“Breskve su mi šok. Trideset kuna kila. Pojela sam dvije breskve ovo ljeto”, govori Andrea.
“Ovi koji imaju veće plaće to neće ni primijetiti. A ovi s manjim plaćama, njima će biti velika razlika”, komentirala je Josipa.
Zašto je tako? Pitali se prodavače.
“Suša je bila velika povrća nema. Naprosto ga nema. I zbog toga cijene idu gore”, objašnjava Milica.
Poskupjelo je ulje, kava. Raste i cijena žitarica, a onda i pekarskih proizvoda. Žitarice za sobom vuku i cijenu mesa.
A prosječna plaća u Hrvatskoj je 7175 kuna, medijalna – 6023 kune. A da bi preživjeli mjesec, tročlanoj obitelji, prema izračunu sindikata, treba 10.500 kuna. Od toga se na stanovanje izdvaja 17 posto, a na hranu enormnih 27 posto.
“On je u prosjeku Europe između 11 i 13 posto. Dok najrazvijenije zemlje imaju udio troška hrane između pet i osam posto”, komentira Krešimir Sever.
Dva su razloga, tvrdi ekonomski stručnjak Damir Novotny, zašto je u Hrvatskoj hrana skuplja.
“Mi jednostavno nemamo dovoljno proizvodnje. Ponuda je slabija od potražnje. Osobito u situaciji kada velik broj turista posjeti Hrvatsku. I drugi razlog je što su porezi viši nego u susjednim zemljama”, objasnio je.
Prosječnoj obitelji na mjesec nedostaje četvrtina primanja. I onda da ne idu u minus, idu u odricanja.
Na godišnjoj razini na rast cijena najviše je utjecao rast cijena prijevoza za oko 9,3 posto, goriva i maziva za 18.6 posto što je posljedica rasta cijena nafte. Skuplja su i alkoholna pića i duhan za 5.7 posto. Ali i cijene u restoranima i hotelima za 3,95 posto.
Vidi li se kraj inflaciji, pitalo se glavnog ekonomistu Hrvatske narodne banke.
“Nakon rasta inflacije na 1.7 posto u ovoj godini, ona bi mogla blago usporiti u narednoj godini. E sad što je iza takve projekcije? Glavna pretpostavka za smanjenje inflacije je blago smanjenje cijene nafte koja je dala najveći doprinos rastu inflacije u ovoj godini. Očekuje se i stabilizacija i ostalih sirovina uključujući i prehrambene”, navodi Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a.
Rizik ovakvih projekcija je, tvrdi Šošić jako velik. Jer se ne zna kako će se gospodarstvo kretati, piše Dnevnik.hr
