Alarmantni podaci Državnog zavoda za statistiku: dob u kojoj žene prvi put rađaju pomaknula se za cijelo desetljeće. 80 posto djece se unatoč modernom društvu i dalje rađa iz braka, ali zašto se parovi odlučuju kasnije imati dijete? Jedan od najvećih problema je financijska stabilnost, a poslodavci žene pri zapošljavanju i dalje pitaju misle li imati djecu. Dok parovi čekaju da im se poslože karte za dijete – stanovništvo Hrvatske sve je starije, a natalitet sve niži.
Tiu su roditelji dobili s 28 godina, a nešto kasnije i njezinu sestru Niku. Da bi se odlučili za djecu, najprije su morali imati uvjete.
„Prvenstveno je između ostalog bio posao, a i to da smo u svojem stanu, neovisni o roditeljima, sami. Tim je redoslijedom došlo do djece“, smatra Zoran Petrović iz Zagreba.
Isti redoslijed pokušavaju dostići mnogi parovi, ali to im sve kasnije polazi za rukom. Starosna dob prvorotkinja znatno se promijenila u samo jednom desetljeću.
2010. godine su žene najviše rađale između 20 i 29 godine – rođeno je 22.624 djece. Prošle godine, najviše su djece rodile žene između 30-39 godine – njih 19.044. Znatno je naastao i broj djece čije su ih mame rodile sa 40 i više godina. 2010. 948 djece, a 2020. čak 1.562 djece.
Zabrinjavajuć trend sve kasnijeg rađanja rezultira sa sve manje djece, kaže pionir pomognute oplodnje, profesor Šimunić, pod čijim je vodstvom prije pola stoljeća rođena prva u Hrvatskoj, a sedma u svijetu IVF beba.
„Za razliku od prije 60 godina, žena rađa i rezultat je to sve kasnije odluke, 1, 4 djeteta u svojoj reprodukcijskoj dobi“, ističe ginekolog Velimir Šimunić.
Moderno društvo, karijera, brak u kasnijoj dobi, ali i ono najvažnije: financijska stabilnost glavni su razlozi zbog kojih se granica rađanja toliko pomaknula.
„Zato što je kao prvo radna etika takva da radimo od jutra do sutra za male novce i roditelji nam nisu u mirovini, nego rade do 65. ili sedme“, rekla je Milena iz Zagreba.
Makar je stara izreka kako na djecu nikada niste u potpunosti spremni, parovi se često, kada i zažele da im male ručice upotpune obitelj, suoče sa surovom biologijom.
„Bilježimo i vrlo brzi rast učestalosti neplodnosti. Zašto? Zbog toga što se žene odlučuju na trudnoću kasnije. Nakon tridesetih godina počinje i prirodno fiziološki padati plodnost žene“, pojasnio je ginekolog Šimunić.
17 posto žena u Hrvatskoj bori se s neplodnošću, koja s godinama raste i iznad 44. godine života doseže čak 80 posto. a procjena je da će u idućem desetljeću 30 posto žena biti neplodno.
Posljedice sve kasnijeg rađanja bit će velike i za društvo. Prema UN-u smo među najstarijim populacijama u svijetu. U prošloj i ovoj godini procjena je da će biti 50.000 više umrlih nego rođenih.
„I mi to mirno promatramo kao da ne znamo da će se to izravno odraziti na sustave u državi. Recimo mirovinski, na obrazovni, zdravstveni, na, ako baš hoćemo, sustav radne snage“, tvrdi demograf Stjepan Šterc.
Izostaju, kaže, pravi poticaji za mlade roditelje i obitelji s više djece. Ne promijeni li se to odmah, ovo će biti slika hrvatske budućnosti, piše RTL.
