Na lokalnu političku scenu prije 3 i pol godine donio je veliku promjenu – mnogi kažu, čelnike općina, gradova i županija učinio je nedodirljivima u odnosu na vijećnike. Riječ je o takozvanom Lex šerifu. Što je donio i što bi mogao donijeti nakon ovih izbora, donosi Šime Vičević s HRT-a.
Nazivaju ga Lex šerif. U Saboru je izglasan krajem 2017. U slučaju nedonošenja proračuna, zakonom je uvedeno raspuštanje vijeća ili skupštine – ali načelnik, gradonačelnik ili župan se ne razrješuje. A to znači da se na prijevremenim izborima biraju samo vijećnici – ne i čelnici općina, gradova ili županija.
– Sigurni smo da će se s ovakvim predloženim modelom pojačati, pa i politička stabilnost, čime će se uštediti puno, puno novca na prijevremene izbore, rekao je studenom 2017. Lovro Kuščević, bivši ministar uprave.
Oporba je pak u svemu tomu vidjela podmetanje leđa jednom čovjeku – Milanu Bandiću.
– Čak ne bih imao problema da vladajući otvoreno kažu: dogovorili smo se s Milanom Bandićem – on će nas podržavati u Hrvatskom saboru! Mi ćemo mu na račun toga osigurati nesmijenjivost u Zagrebu!, rekao je u studenom 2017. Peđa Grbin (SDP).
– Lex šerif, lex faraon ne dolazi u obzir. Još manje dolazi u obzir lex Bandić jer onda ga možemo nazvati lex Obersnel, poručio je Kuščević.
Milan Bandić na prozivanja je odgovarao – u svojem stilu.
– Ja niti nosim značku niti nosim pištolj, a još manje sam šerif. Ja sam jedino jedan crv koji 17 i pol godina 16 sati dnevno radi svoj posao pošteno i kvalitetno, rekao je u listopadu 2017. Milan Bandić, bivši gradonačenik Zagreba.
I s Bandićem i bez njega, zamjeralo se već tada da će načelnici, gradonačelnici i župani diljem Hrvatske postati nedodirljivi. Nakon 3 i pol godine od izmjene zakona i početka primjene u praksi, profesor Đulabić ističe – pozicija čelnika doista je postala jača.
– On je sad taj stabilan faktor, tako da je njegova situacija sad u tom smislu puno bolja i onda će tu vijeća vjerojatno lakše usvajati gradonačelnikove prijedloge, odnosno, prijedloge izvršnih čelnika da bi na taj način izbjegli izbore, pojasnio je Vedran Đulabić, izvanredni profesor na Pravnom fakuletu u Zagrebu.
A time i krajnje otežano funkcioniranje lokalnih jedinica bez izglasanog proračuna. S druge strane, nakon uvođenja Lex šerifa, manje se prijevremeno izlazilo na birališta.
Prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, u mandatu od 2013. do 2017. održano je 57, a od 2017. do 2021. 13 prijevremenih lokalnih izbora.
No predstavlja li Lex šerif korak unatrag u demokratskim procesima – pitanje je koje se na političkoj sceni provlači godinama.
– Izglasavanje proračuna, bez obzira što je jedna kritična točka u cijelom procesu, ipak tjera i jednu i drugu stranu da se prilagođavaju i, naravno, mogućnost da se ponovno glasa o popravljenom proračunu može dovesti do toga da se ipak postignu neki kompromisi, rekao je Ivan Rimac, profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Tek nakon rezultata drugoga kruga i konstituirajućih sjednica vijeća i skupština bit će poznat pravi omjer političkih snaga. Najizazovnije će biti tamo gdje izabrani čelnici pripadaju političkoj opciji koja nema većinu u vijeću ili skupštini.
– Sigurno će biti pretrčavanja jer moramo biti svjesni da u vijećima svi akteri ne dolaze iz istih stranaka. Ako nema jasnu većinu u predstavničkom tijelu, izvršni čelnik će morati eventualno uvažiti neke argumente oporbe, rekao je Đulabić.
– Kako to načelno izgleda, ovisit će sada u velikoj mjeri o spretnosti novih gradonačelnika ili načelnika ne samo da sastave većinu, nego i da ponude takav program koji će teško biti odbiti, kaže Rimac.
Prvi veliki test za vijeća i skupštine u novom sazivu, kao i izabrane čelnike, bit će krajem godine, kada će na izglasavanju biti lokalni proračuni za iduću. Za dio njih, barem kada je riječ o političkim odnosima, bit će to pitanje – biti ili ne biti, piše HRT.
