1. Vitamin C
Ljudi vitamin C obično povezuju s narančama i agrumima. No, važan izvor vitamina C u britanskoj prehrani većinu 20. stoljeća zapravo je dolazio iz krumpira. U prosjeku nam 150 g krumpira osigurava oko 15 posto dnevnog unosa vitamina C. Ovaj vitamin važan je ne samo zato što podržava imunološku funkciju i sadrži antioksidanse, već ima i bitnu ulogu u stvaranju vezivnog tkiva, koji pomaže našim zglobovima da rade – i drži naše zube na mjestu. Zbog toga je nedostatak vitamina C povezan s ispadanjem zuba.
2. Vitamin B6
Vitamin B6 važan je za tijelo te pomaže u pravilnom funkcioniranju više od 100 enzima u tijelu, omogućavajući im razgradnju bjelančevina – proces koji je ključ za dobar rad živaca. To je možda i razlog zašto je B6 povezan s dobrim mentalnim zdravljem. Inače, manji krumpir sadržavat će oko četvrtinu preporučenog dnevnog unosa B6 za odrasle.
3. Kalij
Sadržaj kalija u našim stanicama važan je za regulaciju električne signalizacije u mišićima i živcima. Pečeni i prženi krumpir sadrže veću razinu kalija od kuhanog ili pire krumpira. To je zato što tijekom kuhanja dio kalija iscuri u vodu. Međutim, ljudi s bubrežnom bolešću vrlo vjerojatno će trebati ograničiti broj krumpira koji jedu. Ako pečete ili pržite krumpir, pripazite koliko ulja koristite.
4. Kolin
Kolin je mali spoj koji se veže za masnoću da bi stvorio fosfolipide, građevne elemente staničnih stijenki, kao i neurotransmiter acetilkolin (koji nam pomaže u skupljanju mišića, širenju krvnih žila i usporavanju rada srca). Krumpir sadrži drugu najvišu razinu kolina, pored hrane bogate proteinima poput mesa i soje. Od vitalne je važnosti unositi dovoljno kolina jer je to neophodno za zdrav mozak, živce i mišiće. Krumpir s korom sadrži oko 10 posto dnevnih potreba unosa kolina za odrasle. Kolin je posebno važan u trudnoći, jer beba koja raste stvara puno novih stanica i organa.
5. Dobar je za želudac
Kuhanje i hlađenje krumpira prije nego što ga pojedete omogućuje stvaranje otpornog škroba. Ovaj zdravi škrob pomaže našem tijelu na mnogo načina, uključujući i djelovanje kao prebiotik (koji je važan za zdrav mikrobiom crijeva). Kada jedete jela od krumpira koja se kuhaju ispravno, nikada neće biti nelagode u želucu. Hrana se dugo ne zadržava, zbog čega ne dolazi do fermentacije, što najčešće pridonosi napetosti u trbuhu, ozbiljnosti i boli.
Škrob sadržan u krumpiru nakon kuhanja blagotvorno djeluje na zidove želuca, obavija oštećene zidove sluznice i štiti je od želučane kiseline i njezinog agresivnog utjecaja. Kada uđe u crijevo, potpuno se apsorbira, a da pri tome ni na koji način ne ometa motilitet crijeva.
To je zbog svoje korisne osobine i nedostatak problema za probavni sustav, krumpir se preporučuje za bolesti gastritisa i dvanaesnika.
6. Normalni krumpir bez glutena
Normalni krumpir je izvrsna opcija za ljude s celijakijom ili koji trebaju izbjegavati gluten. Isto vrijedi i za batat koji također ima niži glikemijski indeks – što znači da ne uzrokuje oštar skok šećera u krvi, što može pomoći u kontroli težine i apetita. Međutim, slatki krumpir ima malo više kalorija i ugljikohidrata od običnog krumpira – iako sadrži više beta karotena (oblik vitamina A).
Neki ljudi će izbjegavati krumpir jer su zabrinuti oko debljanja – ali 100 grama kuhanog krumpira bez kore ima oko 77 kalorija, što je zapravo manje kalorija od banane iste veličine. Procjenjuje se da banana od 100 grama ima 90 kalorija.
Međutim, važno je zapamtiti kako se krumpir priprema i s čime se jede. Prokuhavanje ili kuhanje na pari najbolji je način da se broj kalorija po gramu održi niskim. Pečenjem ćete povećati kalorije po gramu (kako se gubi voda), kao i gnječenje maslacem ili vrhnjem. Najmanje zdrav način jesti krumpir je čips jer upija ulje poput spužve, piše Metro, prenose 24sata.
Ovisno o načinu kuhanja i pečenja ovisi i kaloričnost krumpira:
100 grama kuhanog krumpira s kožom ima 87 kalorija
100 grama pečenog krumpira s kožom ima 93 kalorije
100 grama pomfrita ima čak 134 kalorije
