Povećani pritisak na rast inflacije potvrđuje i najnovija službena statistika: u travnju su potrošačke cijene bile 0,7 posto veće nego u ožujku, a u godinu dana rasle su 2,1 posto, najviše od kolovoza 2018. godine.
U mjesec dana, prema podacima DZS-a, najviše su poskupjeli odjeća (6,1 posto) i obuća (3,9 posto), što se pripisuje sezonskim kretanjima, a glavni su razlozi ubrzanju inflacije na godišnjoj razini više cijena nafte i promjene u sustavu trošarina. Tako kategorija prijevoza bilježi rast od 10,7 posto, a u njoj su najviše otišle cijene goriva i maziva za osobna vozila, 25,1 posto, te usluge u zračnom prijevozu, 22,1 posto. Zbog povećanja trošarina, pak, jaka alkoholna pića skuplja su 6,4 posto, a duhan 7,6 posto. S druge strane, ublažavanju rasta potrošačkih cijena u odnosu na lanjski travanj pridonijela je hrana, koja je jeftinija jedan posto. Pritom su najviše pojeftinili meso, sir i jaja, 3,3 posto. Na godišnjoj razini neznatno su manje i cijene obuće i odjeće, 0,1 posto.
S obzirom na snažan rast cijena sirovina u proteklih godinu dana, kao i velike fiskalne poticaje te očekivani rast potrošnje nakon pandemije, postoji široko rasprostranjen strah da bi u svijetu moglo doći do neželjenog rasta potrošačkih cijena, pa i kamatnih stopa. Alarm je oglašen s objavom podatka o travanjskom rastu inflacije u SAD-u od 4,2 posto. Međutim, analitičari i centralni bankari vjeruju da je sadašnji pritisak na rast inflacije ipak privremenog karaktera.
Od sredine prošle godine, kaže glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić, vidljiv je snažan rast cijena brojnih sirovina na svjetskom tržištu, bez energije, pa je HWWI indeks, kojim se obično prati njihovo kretanje, porastao više od 60 posto. Osobito su porasle cijene nafte koje su se nastavile povećavati i proteklih mjeseci pod utjecajem globalnog gospodarskog oporavka, a trenutačno su otprilike dvostruko više u odnosu na vrlo nisku razinu nakon izbijanja pandemije. To je ujedno glavni razlog ubrzavanja inflacije u Hrvatskoj u ožujku i travnju. Na svjetskom tržištu snažno su porasle i cijene industrijskih sirovina, više od 70 posto od sredine prošle godine, a nešto manje porasle su i cijene prehrambenih sirovina, oko 40 posto. Znatno su povećane i cijene vozarina zbog oporavka robne razmjene i teškoća u održavanju nabavnih lanaca u uvjetima pandemije.
– No, utjecaj rasta cijena ostalih sirovina, osim nafte, kao i vozarina, nije vidljiv u kretanju ukupne inflacije u Hrvatskoj. Uzrok tome je relativno nizak udjel troška sirovina u ukupnim maloprodajnim cijenama potrošačkih dobara, koje uključuju i troškove rada, troškove pakiranja, distribucije kao i maloprodajne marže, gdje nema znatnijih pritisaka na porast cijene – objašnjava Šošić.
Mnogi potrošači koji koriste skuplje sirovine žale se da im to znatno mijenja konstrukciju. No, analitičari smatraju da poskupljenje sirovina, osim nafte, nema znatan utjecaj na dugotrajnu inflaciju. Većina proizvođača nastoji “poravnati” fluktuacije i izbjeći velike promjene cijene, pa tako nema ni znatnijeg pojeftinjenja kada cijene sirovine padaju.
Do kraja godine, smatra Šošić, ukupna inflacija u Hrvatskoj mogla bi oscilirati na razini od otprilike dva posto, a prosjek inflacije za cijelu godinu trebao bi se zadržati i nešto ispod te razine.
– Ubrzanje inflacije trebalo bi biti privremenog karaktera ako se potvrde očekivanja da cijene sirovina neće rasti znatno iznad dostignutih relativno visokih razina. Stoga se sljedeće godine, nakon što prestanu djelovati bazni učinci niskih cijena sirovina u prošloj godini, opet može očekivati blago usporavanje inflacije prema razini od otprilike 1,5 posto – kaže Šošić.
Kako je najizraženiji pad cijena lani zabilježen tijekom ljetnih mjeseci, Zrinka Živković Matijević, glavna ekonomistica RBA, smatra da će i ove godine potrošačka inflacija vrhunac dosegnuti tijekom ljetnih mjeseci. Nakon toga očekuje blago usporavanje, a ona vjeruje da bi u prosjeku inflacija već ove godine trebala iznositi 1,5 posto, piše Jutarnji.
