Uoči svake turističke sezone lome se koplja oko gospodarenja plažama koje su stanište zaštićene Posidonie Oceanice. Je li važnije zadovoljiti očekivanja kupača ili sačuvati ekološku ravnotežu? Znanstvenici prate stanje na jednoj od najljepših plaža na Jadranu.
Plaža Sakarun na Dugom otoku u ovom trenutku ne izgleda kao na turističkim prospektima.
– Ovo je njeno pravo lice, taj pijesak je na plaži upravo zbog micanja ovih naslaga Posidonie i nestao. I sada je na nama da promijenimo stanje svijesti i nađemo neki kompromis između zaštite prirode i turizma, poručuje Morana Bačić, stručna suradnica u JU Natura Jadera.
Nastojanja da se promijeni pristup gospodarenju plažom traju već puno desetljeće, tijekom kojega je došlo do spore, ali neumoljive erozije pješčanoga sloja.
– Kada je Posidonia u moru ona također funkcionira kao tvornica sedimenta. Ono što je do sad utvrđeno, u posljednjih sedam mjeseci ovog projekta, je da Posidonia na sebi svojstven način radi strukture i sa pijeskom i sa šljunkom na ovoj plaži i na taj način zapravo sudjeluje u biogeomorfološkoj funkciji opstanka plaže, ističe doc.dr.sc. Kristina Pikelj, Geološki odjel PMF-a, Zagreb.
Dok je u moru, ova endemska mediteranska cvjetnica je šampion u proizvodnji kisika. Mjerenja u posljednjih sedam mjeseci dio su međunarodnog projekta kojim se nastoji utvrditi kako njome najbolje upravljati i na ovako atraktivnim destinacijama. Jer svi se slažu: turizam je vitalna turistička grana na otoku pa nije moguće zanemariti ni želje posjetitelja.
– I da nam posjetitelji na kraju budu sretni, što znači da nam ne treba dvije tisuće ljudi na ovoj plaži, dvije tisuće nezadovoljnih ljudi, nego nam je dovoljno petsto zadovoljnih, sa boljom platežnom moći, naglašava Bačić.
Čarobna rečenica, primjenjiva na sve naše turističke destinacije, piše HRT.
