Ivan Celjak ima 38 godina i magistar je prava, rođen i odrastao u Sisku. Trenutno je predsjednik županijske organizacije HDZ Sisačko-moslavačke županije. Kao novo, mlado, perspektivno lice, na parlamentarnim izborima prošle godine dobio je priliku koju je znalački iskoristio. Izabran je u VI. izbornoj jedinici i s petog mjesta na listi ušao izravno u Hrvatski sabor osvojivši velik broj preferencijalnih glasova. Brojni stariji kolege u Saboru ističu kako se u kratkom vremenu Celjak već iskazao kao osoba koja snažno lobira za svoj sisačko-moslavački kraj i kako nema ministra kojeg nije informirao koji su projekti potrebni u županiji.
Potrebno je što prije ojačati gospodarstvo
Njegova je želja i borba za razvojem županije prepoznata i u kandidaturi za župana. U Celjakovom programu dominiraju ideje koje će prema procjeni njegovog tima dovesti do gospodarske i stambene obnove županije te konkretnim mjerama za mlade potpomognuti demografski oporavak. Zasigurno će se posebno založiti da se što prije provede u djelo zakonska odluka kojom je Vlada RH osigurala stopostotnu konstrukcijsku obnovu objekata stradalih na potresom pogođenom području Sisačko-moslavačke županije.
Kako je sisačko-moslavački kraj pretežito orijentiran na poljoprivrednu proizvodnju i uzgoj stoke, zanimljivo je da je u Celjakovom programu i razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, s naglaskom na mlade koji ostaju živjeti i raditi na svom imanju.
Potpora poljoprivredi je ključna, a naglasak je i na jačanju turističkog potencijala vezanih uz poljoprivredu na području Moslavine, Posavine i Pounju.
Dodatno, položaj Parka prirode Lonjsko polje, kao i razvijanje nove grane turizma kao što je zdravstveni turizam u Topuskom i u Sisku, Sisačko-moslavačku županiju može staviti visoko na karti kontinentalnog turizma. Upravo je prije nekoliko dana državni vrh boravio u Topuskom i dogovorene su investicije od 600 milijuna kuna za razvoj zdravstvenog turizma, što će značajno doprinjeti razvoju gospodarskog dijela županije.
Županija kao obrazovni i inovacijski centar
Kao visokoobrazovanoj osobi, Celjaku je cilj županiju razviti i kao obrazovni i inovacijski centar kako bi se mlade privuklo da se ostanu školovati u svojoj županiji i pri tome im pružiti punu potporu i u vidu smještaja i stipendija i u vidu novih zanimanja koja su konkurentna na tržištu rada. Jedan od prioriteta županijske i državne vlasti je i uređenje postojeće i izgradnja nove prometne infrastrukture koja će uvelike olakšati povezanost i s glavnim gradom i vezano uz lakši i brži transport materijala i opreme za obnovu.
Kutina se već profilirala kao grad koji je gospodarski jači u odnosu na druge gradove na Banovini, stoga se potrebno usmjeriti na razvoj ostalih prednosti koje ovaj kraj ima. Plodna moslavačka zemlja, izgrađena infrastruktura i jači poticaj mladima otvaranjem novih obrazovnih smjerova kako bi se mladima omogućilo da se školuju ovdje, zaposle i zasnuju obitelj.
Naknada u iznosu od 5.000 kuna za redovite studente na potresom pogođenom području
„Želim biti župan u županiji koja može privući nove investitore, koja može ponuditi uvjete kakve druge županije nemaju jer imamo i zemljopisnu prednost, blizinu Zagreba, koju nismo nikako do sada iskoristili. Naši će poduzetnici i privatne tvrtke moći dobiti do 70 posto bespovratnih sredstava za ulaganje u nove proizvodne pogone, opremu i strojeve, a bit će dostupni i beskamatni krediti za poduzetnike čime planiramo znatno jačanje gospodarstva u suradnji državne i županijske vlasti. Kako sve to nije moguće bez kvalificirane i mlade radne snage, svi redovni studenti s područja naše županije koji upišu prvu godinu fakulteta na potresom pogođenom području, dobit će jednokratnu naknadu u iznosu od 5.000 kuna već ove jeseni“, Ivan Celjak pojašnjava svoj program.
Osnivanje poljoprivrednog inkubatora
Poseban dio programa odnosi se na poljoprivredu i razvoj ruralnih područja te Celjak objašnjava: „Osnovat ćemo poljoprivredni inkubator u našoj županiji i potaknuti razvoj mjerama potpore poljoprivrednim proizvođačima usmjerenima na siguran tržišni plasman i visoku dodanu vrijednost. Razvijat ćemo proces održive proizvodnje hrane, poticanjem uzgoja autohtonih pasmina i sorti poput škrleta te očuvanjem tradicijske baštine.“ ( A.R.)
