Stipan Jonjić, virusni imunolog, u Novom danu komentirao je (ne)učinkovitost cjepiva, istaknuvši kako ne postoji 100 posto učinkovit lijek.
“Znanstvena zajednica nikada nije tvrdila da će ova cjepiva biti apsolutno učinkovita. Od samog početka se znalo da sam koncept možda neće rezultirati stvaranjem dovoljne količine antitijela. Ljudi su heterogeni i sigurno je da postoje varijacije u stvaranju imunološkog odgovora. Ako antitijela nema u sluznici nosa, virus će ući u stanice”, rekao je Jonjić.
Istaknuo je da cjepiva štite od težih oblika bolesti. “Cijepljeni mogu dobiti ponovnu infekciju, mogu proći asimptomatski, a mogu imati i lagane simptome bolesti. Vjerojatno će se dogoditi da će neki ljudi imati i teže oblike bolesti, ali generalno, cjepiva štite”, naglasio je virusni imunolog.
Kaže da će budućnosti cjepiva manje štiti od ponovne infekcije zbog mutacija, osobito ako se one dogode na mjestu gdje S protein veže receptor.
“Cjepivo potiče i staničnu imunost – koju posjeduju stanice, ona je moćna u zaštiti u virusa i virus ne može lagano izbjeći staničnu imunost”, dodao je.
Ako cjepiva štite barem od najtežih oblika bolesti i smrtnosti, ona su fantastična, ističe Jonjić.
Navodi da bi bilo bolje da ne postoje nuspojave, međutim, znamo da takvo cjepivo ne postoji: “Dapače, neke su dobrodošle, poput vrućice, jer znamo da se nešto događa, da je cjepivo pokrenulo važne mehanizme imunosnog odgovora.”
Rekao je da je mortalitet na razini jedan na milijun, dok je tromboza jako rijetko pojava. Korona je smrtonosna bolest i šteta koju ona uzrokuje nesrazmjerno je veća, u odnosu na poremećaj koagulacije (zgrušavanja krvi), pojasnio je.
“Ne bih pravio paniku”, kaže i dodaje: “Po statistici imamo 22 posto onih koji su cjepivo odbili. To je opasno.”
Osvrnuo se i na razvoj univerzalnih cjepiva protiv beta koronavirusa, na čemu znanstvenici već rade.
“Ideja je pametna. Cjepiva potiču staničnu imunost, ti famozni limfociti T, koji su glavni oružari u tkivu i kontroliraju virus u tkivu, a ne antitijela. Ako imate konzervirane dijelove među beta koronavirusima, tučete i one koji izazivaju običnu prehladu, ali i druge koronaviruse”, pojasnio je i dodao da će virus i dalje mutirati te da će istraživanje takvog cjepiva trajati godinama.
“Puno se priča o univerzalnim cjepivima. Treba raditi na njihovim razvojima, ali i na istraživanjima predikcija pandemija. Takva istraživanja bit će najveći doprinos znanosti koji je potakla pandemija covida-19”, rekao je.
Podsjetio je i da se gripa ove godine nije širila zbog uvedenih epidemioloških mjera.
