Hrvatsko zdravstvo je već odavno na aparatima ili bolje reći na kisiku. Udruga poslodavaca u zdravstvu spas vidi u snižavanju obaveznog doprinosa na plaću. U projekcijama reforme ukidale bi se i rodiljske naknade i naknade za bolovanja – koje godišnje pojedu 2,7 milijardi kuna. Jesu li ovo ekstremne mjere? U Studiju 4 gostovao je izvršni direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković.
– Iznenadio me način, razina rasprave u javnosti, poslije Saborskog odbora. Naime, ja taj Saborski odbor nisam doživio na taj način. Doživio sam ga vrlo konstruktivno, vrlo pozitivno. Kao jednu visoko stručnu raspravu s visokom dozom konsenzusa oko ključnih pitanja koja u zdravstvu treba napraviti, a isto tako i oko stanja u zdravstvenom sustavu. Ne bi govorili da ta rasprava koja je trebala biti jedna uistinu konstruktivna rasprava stručne javnosti – uđe u sferu dnevne politike. Ako se to dogodi bojim se da nećemo napraviti one potrebne promjene i reforme koje trebamo napraviti u hrvatskom zdravstvu, istaknuo je.
– Snižavanje doprinosa je možda malo populistička mjera. Hrvatska je prema stopi doprinosa u EU-u među najvišima, ali prema apsolutnim izdvajanjima za zdravstvo je pri dnu. Hrvatski model zdravstvenog sustava zove se Bismarckov model – temelji na izdvajanju za zdravstvo iz doprinosa. I onda to jako zavisi o broju zaposlenih, visini prosječne plaće, rekao je.
– Ukupni dug zdravstvenog sustava je 13,5 milijardi kuna i rješenje se svakako mora pronaći. Mi smo na tom Saborskom odboru u javnost poslali program s 30-tak mjera i na prihodnoj i na rashodnoj strani. I strukturne promjene koje treba provesti da imamo financijski stabilan zdravstveni sustav. To je i preduvjet za kvalitetan zdravstveni sustav, ističe.
Problem ugovaranja niske cijene zdravstvene usluge
– Zdravstvenu uslugu u Hrvatskoj samo formalno ugovaraju zdravstvene ustanove. Zdravstvenu uslugu u Hrvatskoj određuje kupac. To je jedini sustav gdje kupac sam određuje cijenu usluge, a to je HZZO. Plastično se može objasniti – kao da dođete po kruh koji košta 10 kuna, a vi date 5 kuna i kažete da vam pekar mora dati kruh za te novce jer je to socijalna kategorija, objasnio je.
– Slovenija ima ovakav model i njihove sve bolnice plaćaju u 60 dana. Tako je njihov zdravstveni, bolnički sustav završio 2020. s 40 milijuna eura plusa. Sasvim je sigurno da se u okviru ovog sustava može. No ključno je pitanje imate li dovoljno novca za kvaliteti i obim zdravstvene usluge koju isporučujete? U konačnici – upravljate li kvalitetno s njim? u Tom kontekstu smo dali ove mjere. Ona se odnosi i na reformu dopunskog zdravstvenog osiguranja i na delimitiranje participacija, uvođenje NAS standarda, dodatno zdravstveno osiguranje, porez na rizično ponašanje, izdvajanje naknada rodiljnih i bolovanja iz sustava HZZO-a na druge pozicije u proračunu. Kontrola na svim razinama. Prije svega kontrola kliničke učinkovitosti lijekova. To moramo pratiti, poručio je.
– Mi moramo krenuti u reforme! Zdravstveni sustav troši 30 milijardi kuna – to je 30 milijardi razloga za interes. Vi imate jako dobro organizirane interesne skupine unutar zdravstvenog sustava i one uvijek daju vrlo jake otpore, rekao je.
