Član Vladinog znanstvenog savjeta Ozren Polašek u Dnevniku N1 komentirao je situaciju s koronavirusom, kao i preliminarne rezultate istraživanja u Hrvatskoj prema kojima četvrtina stanovništva ima antitijela.
Preliminarni podaci seroepidemiološke studije Rvatskog zavoda za javno zdravstvo na 1.500 ispitanika govore da je četvrtina, odnosno 25 posto stanovništva steklo antitijela na covid-19, potvrdio je Krunoslav Capak za N1.
“To smo danas čuli i željno očekujemo čuti metodologiju kako smo došli do tog broja da možemo vidjeti koliko takav rezultat vrijedi na ukupnoj populaciji. Ako se pokaže da vrijedi za cijelu populaciju, to bi značilo dosta za buduće akcije jer bi to značilo da je četvrtina ljudi pod manjim rizikom ili otporna na virus”, rekao je Ozren Polašek za N1 i dodao:
“Broj zaraženih u odnosu na broj onih koji su konstatirani je zanimljiv jer tako možemo izračunavati ukupan rizik. Ako se pokaže da se ovaj podatak može primijeniti na populaciju, to znači da je možda i milijun osoba ili više bilo u kontaktu s virusom, tj. da je tri do četiri puta više ljudi bilo zaraženo od onih koje smo detektirali.”
Ako smo dijagnosticirali 25% populacije, moguće da je veći broj bio u kontaktu s virusom. Kod nekih je razina antitijela niža i kod nekih brže padne, a kod nekih se ni ne razvije, objašnjava Polašek i dodaje da zato treba i dalje pratiti situaciju.
Na pitanje što to znači za popuštanje ili postrožavanje mjera, Polašek je rekao:
“Ideja prokuženosti je zanimljiva i cijepljenjem je pokušavamo postići. Prirodno prokuživanje dolazi s većom cijenom pritiska na zdravstveni sustav. Važno je i koliko imunitet traje da možemo planirati iduće akcije. Prema najoptimističnijem scenariju čak i ovih 25% moglo bi biti zanimljivo za sprečavanje velikog epidemijskog širenja, no to ne znači da se možemo opustiti. Još 75% nije bilo u kontaktu. Moramo nadzirati situaciju.”
“Stanje u Hrvatskoj je sad jako dobro i kad ne bi bilo ovakvih nepovoljnih situacija u okruženju, rekli bismo da smo u super situaciji”, dodaje: “Imamo blagi porast broja zaraženih i stagnaciju broja ljudi u bolnciama. Ako tako ostane do ljeta, i ako se ponovi da je ljeto s malim opterećenjem virurom, znači da smo se provukli kroz veći dio epidemije.”
Komentirajući situaciju u susjednim zemljama, koja je uglavnom puno lošija od naše, rekao je:
“I drugi obrasci kod nas i u drugim zemljama ni ranije nisu bili isti. Ne mora značiti da ćemo i mi biti zahvaćeni ako su oni, no to je upozorenje da budemo oprezni. Teško je reći hoćemo li dalje epidemiološki ovako savladavati. Ako su novi sojevi toliko prošireni, a čini se da jesu, i više se šire, nemamo prostora za popuštanje.”
Ističe da bi sad bilo nezgodno napraviti veće opuštanje pa se novi sojevi prošire. “Trebamo pokušati izvući najbolje, nadati se da se situacija neće oteti kontroli.”
Osvrnuo se i na covid-putovnice te pojasnio:
“Definitivno se može razgovarati o dozi diskriminacije. Prije 4-5 godina, kad sam putovao po Africi, morao sam nositi karton da sam cijepljen protiv boelsti koje su tamo proširene. Nije to nešto novo. Stvar ima sve više zamaha i to sigurno neće biti putovnica, ali dokaz koliki rizik predstavljate, moguće. Hoćemo li to moći sustavno uvesti, još se ne zna.”
