Online nastava za učenike prvih, drugih i trećih razreda srednjih zagrebačkih škola od ponedjeljka će se organizirati po školskom rasporedu u realnom vremenu, a za maturante – koji će nastavu pratiti u školama – u prvome tjednu polugodišta provest će se vježbe evakuacije. Učenici strukovnih škola neće imati laboratorijske vježbe, no učenici obrtničkih škola koje dobiju odobrenje Gradskog ureda za obrazovanje moći će u školama obavljati praktičnu nastavu.
To su zaključci sa sastanka ravnatelja srednjih škola Zagreba s predstavnicima Gradskog ureda za obrazovanje na kojem se jučer raspravljalo o organizaciji rada u prvom tjednu nastave.
Iako se ravnatelji nadaju da novi model (učenici nižih razreda osnovnih škola i maturanti u školama, ostali online) neće biti na snazi dulje od dva tjedna, u Ministarstvu obrazovanja kažu kako sve ovisi o epidemiološkom stanju u zemlji. Za slučaj duljeg trajanja ovakvog modela pojedini ravnatelji srednjih škola razmišljaju organizirati pisane provjere znanja u školi za učenike koji prate nastavu online. Do toga su došli zbog lošeg iskustva iz prethodnog polugodišta s online ispitima i različitim oblicima zloupotrebe. Pisane provjere u školama ne bi se u tom slučaju, objašnjavaju ravnatelji, odnosile na sve predmete, nego prvenstveno na ključne na državnoj maturi: hrvatski jezik, engleski i matematiku.
“U školi smo zaključili da nećemo provoditi pisane online provjere, nego samo usmene. U slučaju da ova priča potraje dulje od dva tjedna izvedivo je da pojedini razred dolazi u školu na pisanu provjeru iz predmeta ključnih za maturu i STEM predmeta. Budući da time prelazimo iz C modela u B, za ovu opciju morat ćemo tražiti odobrenje osnivača”, objašnjava Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga i ujedno predsjednik zagrebačkog ogranka Udruge ravnatelja srednjih škola Hrvatske. U njegovoj su školi za tu potrebu osigurali dvije velike predavaonice, s mogućim razmakom među učenicima od dva metra, a kako ne bi remetili raspored, moguće je da učenici na testove u školu dolaze u suprotnom turnusu.
Ravnateljica I. gimnazije Dunja Marušić-Brezetić kaže kako su im iskustva pokazala da je teže osigurati nadzor prilikom online polaganja testova. “Ako bi to epidemiolozi dopustili, na način da se time ne krše mjere, ispiti provedeni u školi su svakako sigurniji i manje podložni prepisivanju. Pazili bismo da svi učenici nisu u isto vrijeme prisutni u školi, odnosno da nema preklapanja razreda. Što se tiče regularnosti testova, to je sigurno bolje nego online”, smatra ravnateljica Marušić-Brezetić.
I za Darku Sudarević, ravnateljicu III. gimnazije, riječ je o sasvim suvislom prijedlogu. “Pisani ispiti u školama u slučaju duljeg trajanja online nastave trebali bi se provoditi barem iz matematike, hrvatskog i engleskog. Ako bi se išlo na sve, učenici bi uz online nastavu praktički morali biti svaki dan u školi. Bitno je organizirati što manju istodobnu prisutnost učenika, a moguća je i organizacija dolaska u školu samo polovice razreda. Koliko god pokušavali izvesti online testiranje, teško je da ono bude vjerodostojno”, kaže.
Iako se nada da za to neće biti potrebe te da će se svi učenici ubrzo vratiti u školu, ravnateljica Tehničke škole Ruđera Boškovića, Đurđica Fuštar, također vjeruje da se pisane provjere mogu organizirati u školi. “Ako se zadrži ovaj model, za strukovne škole je puno važnije otvoriti prostor za radioničke i laboratorijske vježbe jer je taj strukovni dio važan za obrazovanje i kvalifikaciju koju učenici stječu. Taj je segment bitniji od provjere znanja”, tvrdi ravnateljica.
A hoće li škole dobiti dozvolu za dolazak učenika s online nastave na pisane provjere? U Gradskom uredu za obrazovanje kažu kako ravnatelji škola na sastanku nisu otvarali to pitanje, ali će maksimalno izlaziti u susret školama u slučaju opravdanih potreba.
“Podržat ćemo sve specifičnosti škola kojima se podiže kvaliteta nastave”, poručuju. I u Ministarstvu znanosti i obrazovanja načelno nemaju ništa protiv ideje pisanih provjera u školama: “Ako se ravnatelj, osnivač i lokalni stožer s tim usuglase, postoji i ta mogućnost”.
Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata Preporod, upozorava, pak, na druge probleme s online nastavom.
“Mislim da je osnovni problem to što učenicima dajemo manje, a tražimo isto. Tražiti od učenika isto znanje nakon online nastave jednako je kao da od kuće građene bez cementa ili željeza očekujete da ne strada u potresu”, kaže Stipić. Prema njegovu mišljenju, prvo bi trebalo eliminirati nepotreban sadržaj i napuštanje starog načina poučavanja. “Ako znamo da učenicima kroz online nastavu ne možemo pružiti ono što možemo u učionici, pitanje je što ćemo eliminirati. Ako to ne napravimo, napravit ćemo neoprostiv grijeh prema učenicima. Jer, ono što se ne uspije napraviti, to će poslije biti nenadoknadivo. Nastat će rupe u znanju učenika.
To smatram najvećim izazovom u ovoj priči, no ne vidim volju da se pristupi problemu”, ističe Stipić. Upozorava kako Zakon ne prepoznaje online nastavu, na što je Ministarstvo upozoravao još u kolovozu. Što se tiče pisanih provjera, slaže se da je u online varijanti česta zloporaba i jedini način da je se riješe jest pisanje testova u školama. Treba, zaključuje, sačuvati dignitet ocjene, ali, naravno, nema besplatnog ručka – to podrazumijeva i dodatne obveze za nastavnike, piše Jutarnji.
