Pandemija ne jenjava, broj umrlih od koronavirusa raste, a čekaju nas još rigoroznije mjere baš kao i produljenje mjera i to sve kako bi se smanjio broj zaraženih i tako usporilo širenje virusa.
Od koga je bolje zatražiti savjete o zaštiti nego od liječnika? Evo što oni i ostali zdravstveni djelatnici čine kako bi se zaštitili od virusa – kako sebe tako i druge.
1. Peru ruke
Nitko ne smije preskakati ovu naviku, bilo da je u pitanju običan čovjek ili liječnik. To znači bilo kada i bilo gdje. “Stvar je u oprezu“, naglašava dr. Natasha Bhuyan, obiteljski liječnik. To znači pranje ruku sapunom i vodom najmanje 20 sekundi, a da se pritom ne preskače područje ispod nokta. Dr. Bhuyan ruke pere svaki put kad ulazi u novi prostor, kuću, ured ili trgovinu. Ako nema pristup sapunu, koristi dezinfekcijske maramice ili gelove, prenosi Ordinacija.hr.
2. Rukama ne diraju lice
I liječnicima ovo predstavlja problem, a jedna je studija pokazala kako su studenti medicine u prosjeku 23 puta dotaknuli lice rukama u sat vremena. Ako zbrojimo koliko je sati u danu, jasno je kolike su šanse za zarazom.
Kaže se da je diranje rukama po licu kao da ste poželjeli dobrodošlicu virusima jer će oni upravo kroz nos ili usta najlakše ući u tijelo. Ako se virus nalazi na rukama, a vi dirate lice, on će lako doći i do vaših pluća.
3. Kišu i kašlju u maramicu
Svaki put kad kihnete imajte maramicu u koju ćete to učiniti, ako nemate, kihnite u lakat. Centar za prevenciju i kontrolu bolesti savjetuje da maramice odmah bacite u smeće kako do njih ne bi mogao nitko drugi. Ako ste pak kihnuli u dlan odmah operite ruke sapunom i vodom.
4. Pozdravljaju se bez dodira
Doktori za pozdravljanje koriste laktove, a neki to nazivaju novim rukovanjem. Razlog bi trebao biti logičan – laktovi nisu dio tijela kojim bi se lako mogao prenijeti virus, za razliku od nama poznatog rukovanja jer nećete njima dotaknuti lice. “Ne rukujem se s pacijentima, ili ih pozdravim očima ili toplim osmjehom i smatram da je to dovoljno“, navodi dr. Bhuyan.
5. Dovoljno spavaju
Dr. Bhuyan pazi na svoju prehranu i tjelovježbu, čak i kad nema epidemije. No danas pazi i da dovoljno spava te smatra da je to vrlo važna navika – otići u krevet u isto vrijeme svakog dana, paziti da spava 8 sati i ne pregledava mailove prije počinka.
Dovoljno sna može ojačati vaš imunološki sustav. Trenutno je oko 80 posto slučajeva zaraze vrlo blago, a neki ljudi neće niti imati simptome. Ako dovoljno spavate, vaš će organizam biti spremniji za borbu protiv virusa.
6. Koriste dezinfekcijske maramice
Iako je potvrđeno da se virus širi putem kapljica, kašlja ili kihanja, novi podatci ukazuju na to da može preživjeti i nekoliko dana na tvrdim površinama. Tako lako možete virus dotaknuti rukama te ga prenijeti do nosa ili usta. Liječnici se oslanjaju na dezinfekcijske maramice kojima će prebrisati radni stol ili stolicu, stoga savjetuju da ih uvijek imate pri ruci.
7. Maske nose kada je potrebno
Liječnici su u Americi zamoljeni, baš kao i svi drugi, da paze na korištenje maski kako bi ih imalo za sve kojima su potrebne pa ih tako neće nositi ako su u kući sa svojom obitelji. Maske neće zaštiti ljude od zaraze, prema riječima dr. William Schaffner, specijalista za infektivne bolesti. Ipak mogu biti od koristi i zaustaviti širenje simptoma od strane zaražene osobe. Ako je netko bolestan, trebao bi ostati kod kuće. Pacijenti kojima je potvrđena bolest ili sumnjaju da su zaraženi bi trebali nositi masku do izolacije ili odlaska u bolnicu, prema navodima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
8. Traže da se pacijenti sa simptomima prvo jave ttelefonski
Ovo je zato što ne žele da netko sa simptomima boravi u čekaonici među drugim pacijentima. “Pacijenti putem telefona mogu razgovarati s liječnikom o svojim simptomima i tako s liječnikom dogovoriti sljedeći korak i spriječiti širenje virusa“, navodi liječnik. Ako se simptomi mogu tretirati u vlastitom domu, onda je pametnije izbjegavati dolazak liječniku.
9. Ne paničare
Liječnici nisu u stanju stalne panike zbog pojave virusa, niti bi itko od nas to trebao biti, a dr. Bhuyan smatra kako bi bilo pametno smanjiti vrijeme koje se provodi na društvenim mrežama jer upravo one imaju utjecaj na naše stanje uma.
“Vjerojatno ćemo iskusiti nove slučajeve, nove dijagnoze, ali i smrtne ishode, ali je važno sve to staviti u perspektivu”, navodi dr. Glatter. Ako ne dolazite u kontakt sa zaraženima, rizik je za vas ustvari mali.
10. Što rade bolničke ustanove?
Tu su procedure koje postoje kako bi se zaštitili pacijenti koji u njih dolaze. Ako se sumnja na zaraženu osobu, njoj se daje maska i odvodi se u izolacijsku sobu. Osoblje bolnice prolaze mjere kontrole vezane za infekciju. Naočale, rukavice i maske su na raspolaganju medicinskom osoblju, prenosi N1.
