22.6 C
Zagreb
Naslovnica Kolumne Uz Međunarodni dan migranata: Pitanje je koja bi bila sudbina naše obitelji...

Uz Međunarodni dan migranata: Pitanje je koja bi bila sudbina naše obitelji da nas druga država nije primila

Piše: Stjepan Mihovil Blažević

Ja sam migrantsko dijete, odnosno unuk. Pitanje je koja bi bila sudbina naše obitelji da nas druga država nije primila. Djedovi i bake stigli su s koferom, ničim više. Ne znajući jezik. Bez novaca, visokog obrazovanja ili titula.

Jedino s nadom u srcu. Krvavo su radili. Družili su se i udružili s ostalim Hrvatima koje su tamo našli. Međusobno su si pomagali, čuvali djecu, zajedno radili na gradilištu ili u tekstilnoj industriji. Pomagali su si. Nakon posla ili vikendom zajedno su si gradili kuće. Procjenjuje se da je Hrvatska dala Argentini 150-200 tisuća ljudi. Ja sam treća generacija, pa ako i nju brojimo, ta je brojka vjerojatno i veća (a o četvrtoj generaciji da i ne govorim!). Ali oni nisu (više) Hrvati, već su svi punočlani (punokrvni, ha-ha-ha) Argentinci. Mali se broj njih vratio u Hrvatsku, odnosno došao, iako su ponosni na svoje podrijetlo i vole svoju pradomovinu. Samo brojeći djedove, tj. roditelje mojih roditelja koji su emigrirali u Argentinu, njih četvero imali su devetero djece te iz njih je proizašlo 23 unuka. Moja je uža obitelj dala Argentini 36 ljudi. Velika većina njih je studirala, marljivo i pošteno radila. Svi su više-manje doprinijeli, na ovaj ili onaj način, svojoj (novoj) domovini.

Međunarodni dan migranata je 18. prosinca. Tko je načelno protiv njih vrlo vjerojatno nikad nije bio migrant, izbjeglica ili uopće duže boravio ili živio u inozemstvu. Nisu svi migranti dobri ljudi. Nisu ni svi Hrvati! Generalizacije su vrlo opasne, apstraktne, nekako prazne. Zanima me, koje migrante znate? Glavna misao koja je potakla ove retke je sljedeća: Kako to da postoji nemali broj stranaca koji su za razvoj Hrvatske dali više nego polovica Hrvata! Da, malo istražite i možda se iznenadite. Spomenut ću samo neke od njih koji su možda poznati široj zajednici:

• Paul Bradbury (voditelj portala Total-Croatian News: https://www.total-croatia-news.com/)
• Jean-Michel Nicolier “Francuz”. Francuski dragovoljac koji je branio Vukovar te je bio ranjen i kasnije ubijen na Ovčari.
• David Matthew Smith, znanstvenik iz Australije i sadašnji ravnatelj Instituta Ruđer Bošković.
• Mohamed Radwan Joukhadar, Sirijac koji je postao Vukovarac i koji dan danas zapošljava 720 ljudi (Ljekarne Joukhadar, Medical-Intertrade, Yasenka, itd).
• Jan de Jong, Nizozemac za kojeg ste sigurno čuli u vezi ” nomadskih ” viza.
• A o Eduardi „Dudu“ Da Silvi i Nikolaju Pešalovu vjerojatno ne trebam ništa reći.

Možda bi netko od Vas sada mogao reći: “od silnog (?) broja migranata, izabrao si i nabrojao časne iznimke”. Hajde mi Vi nabrojite 5-10 migranata koji su dugo boravili u Hrvatskoj i oštetili je? Imajte na umu da su većina migranata više-manje anonimni, normalni ljudi koji žele dobro (bolje!) živjeti, učiti, razvijati se, podignuti i pomoći svojoj obitelji. Ima čitavih država koje su stvorene na migrantima: Argentina, Australija, SAD. Također, samo čekam nekoga od naših tko je otišao u inozemstvo (i sada pomaže izgradnji Njemačke, Irske, Kanade…) ali je protiv migranata…

Biti stranac, uglavnom, nije lijep osjećaj. Najviše ovisi o sredini i kako Vas ona primi. A drugi, gotovo jednako važan dio je trud stranca da se udomaći. Ne dolazi Francuz u Hrvatsku da bi pretvorio Hrvatsku u Francusku. Kao što niti jedan Hrvat ne odlazi u Irsku ili Njemačku da od nje napravi Hrvatsku!

Tko je voljan živjeti i raditi, graditi i voljeti ovu zemlju – što se mene tiče – dobro je došao!

Trebamo takve ljude. Trebamo “takve” Hrvate. Stranci, čekamo Vas. Možemo nešto naučiti od Vas. Nikada dosta dobrih ljudi. A kako ćemo znati je li netko dobar ili nije? E, to je pravo pitanje! Valja ljude upoznati, dati im šansu. A neka zakon progoni one koji se ne drže njegovih pravila. “Jučer stranci, danas susjedi” veli jedna udruga koja je posvećena radu s izbjeglicama (http://www.jrs.hr/).

P. S. Ako ne znate gdje vidjeti ili upoznati stranca, javite se Isusovačkoj službi za izbjeglice: http://www.jrs.hr/ ili se prijavite na koju radionicu ili volontersku aktivnost. Tečaj hrvatskog jezika Croaticum je također mjesto gdje ih možete sresti. A zapravo, puno puta nije ih ni teško prepoznati dok hodate ulicom ili pijete kavu. Ljubazno im pristupite i upoznajte ih. Kada negdje budete stranac, možda se prisjetite ovih misli. Pružite im ruku. Migrantski pozdrav svima!

Najnovije

Još iz rubrike