Na koji način će se nadzirati ograničenje javnog okupljanja na najviše 25 osoba u crkvama?
Može li, s obzirom na specifičan položaj Katoličke crkve i Ugovore koje je Hrvatska potpisala sa Svetom Stolicom, policija ulaziti u prostorije crkve tijekom vjerskih obreda i nadzirati drže li se svećenici i vjernici toga ograničenja. Uživa li Crkva nepovredivost crkvenog prostora od ulaska policije, poput onog koju primjerice imaju diplomatska predstavništva ili u određenoj mjeri sveučilišta?
Odvjetnica Zvjezdana Znidaršić Begović koja je u brojnim slučajevima pravna zastupnica Katoličke crkve rekla je za Jutarnji list da je prema Ugovoru o pravnim pitanjima između Svete stolice i Republike Hrvatske (prvi od ukupno četiri ugovora) Hrvatska zajamčila Katoličkoj crkvi nepovredivost mjesta za bogoštovlje – crkava, kapela te crkvenih prostora. Članak 7 toga ugovora definirao je, međutim, neke iznimke kad državna tijela mogu stupiti u crkveni prostor hitno i bez najave crkvenim vlastima.
“Samo zbog posebno važnih razloga nadležna tijela mogu poduzeti sigurnosne mjere na tim mjestima i bez prethodne obavijesti nadležnih crkvenih vlasti ako je to hitno zbog zaštite života i zdravlja i spašavanja dobara od posebne povijesne i kulturne vrijednosti.”
Znidaršić Begović objašnjava: “Znači, državne vlasti mogu nadzirati prostor crkve samo ako je hitno i ako je posrijedi zaštita života. Tu se sad postavlja pitanje interpretacije što je to hitno i u kojim situacijama predstavnici države mogu nenajavljeno dolaziti i pregledavati prostor crkve”. Ona smatra da je ograničenje javnog okupljanja na 25 osoba u svim crkvenim prostorima nelogična mjera jer nije isto ograničiti okupljanje na 25 osoba u maloj kapelici u Vlaškoj ulici u Zagrebu ili u katedrali ili u crkvi Sveta Mati Slobode na Jarunu, gdje može doći višestruko više ljudi i držati potreban razmak.
Bivši hrvatski veleposlanik u Vatikanu Ivica Maštruko rekao je Jutarnjem da predstavnici države mogu upasti u prostor crkve ako tragaju za osobom za koju osnovano sumnjaju da je počinila kazneno djelo za koje je predviđena kazna veća od pet godina zatvora, bilo da je riječ o pripadniku klera ili osobi koja se skriva na prostoru crkve. “Međutim, upadanje policije u crkvu u ovakvim situacijama radi kontrole provedbe protuepidemijskih mjera nije preporučljivo jer je crkva zaštićena od policijske kontrole, prenosi N1.
To, međutim, ne znači da u ovim okolnostima u crkveni prostor ne može ući službena osoba iz Civilne zaštite koja je zadužena za kontrolu provedbe mjera i upozoriti svećenika ako se te mjere krše. “Međutim”, dodaje Maštruko, “imali smo brojne slučajeve gdje sami svećenici nisu željeli poštivati protuepidemijske mjere. Mislim da nije problem, ako svećenici to žele, kontrolirati propisani broj prisutnih na vjerskim obredima i kad ih je previše unutra, da dio njih zamole da napuste crkveni prostor. Ne vjerujem da ih vjernici ne bi poslušali. Mislim da je tu ključno ponašanje svećenika, a ne sama kontrola mjera.”
Profesor javnog i upravnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu Vedran Đulabić tvrdi da policija u izvanrednim i Ustavom propisanim okolnostima može ulaziti svuda pa i u vjerske objekte. “Naravno da su vjerski objekti zaštićeni, ali u izvanrednim situacijama kad su ugroženi životi i zdravlje ljudi, policija može ući i pregledati prostorije svih pravnih osoba pa i Crkve. U kasnijem pravnom postupku može se osporavati je li postojao osnov.”
