Po prvi put će stati rast ljudske populacije u moderno doba

Po prvi puta u modernoj povijesti predviđa se pad globalne populacije u sljedećem stoljeću, donoseći sa sobom ‘revoluciju u priči o našoj ljudskoj civilizaciji’ i duboke promjene u načinu na koji ljudi žive svoj život.

Svjetska populacija trenutno iznosi oko 7,8 milijardi ljudi. Predviđa se da će taj broj rasti tijekom sljedećih nekoliko desetljeća i doseći 2064. godine brojku od oko 9,7 milijardi ljudi, da bi do 2100. godine pao na 8,8 milijardi, prema novoj studiji objavljenoj u The Lancet.

– Posljednji put opadanje globalne populacije bilo je sredinom 14. stoljeća, zbog kuge. Ako je naša prognoza točna, to će biti prvi put da je pad stanovništva potaknut smanjenjem plodnosti, za razliku od prethodnih događaja kao što su pandemija ili glad – tvrdi Stein Emil Vollset, vodeći autor studije i profesor globalnog zdravlja na Institutu za zdravstvene metrike i evaluacija (IHME).

Do 23 zemlje mogle bi vidjeti smanjenje broja svojih populacija za više od 50 posto, uključujući Japan, Tajland, Italiju, Španjolsku, Portugal, Južnu Koreju i druge zemlje obilježene niskom stopom nataliteta i starenjem populacije. Čak bi i Kina, zemlja koja je često povezana s neograničenim rastom stanovništva, trebala pasti s 1,4 milijarde ljudi u 2017. na 732 milijuna u 2100.

Iako je globalni trend smanjenja svjetske populacije, predviđa se porast broja stanovništva u nekim dijelovima svijeta. To uključuje Sjevernu Afriku, Bliski Istok i, najizraženije, Subsaharsku Afriku, koja će se tijekom stoljeća utrostručiti s 1,03 milijarde u 2017. na 3,07 milijardi u 2100.

Novo istraživanje istraživača s IHME-a sa Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Washingtonu proučavalo je kako će smrtnost, plodnost i migracija utjecati na globalno stanovništvo u narednih 80 godina, koristeći podatke iz Studije globalnog tereta bolesti 2017. Ono također sadrži i kako rat, prirodne katastrofe i klimatske promjene mogu utjecati na broj smrtnih slučajeva u različitim dijelovima planeta.

Razlozi globalnog pada stanovništva složeni su i nesigurni, premda je to potpomognuto općim trendom nižeg nataliteta, vođenim osnaživanjem žena i pristupom kontracepciji.

– Dva su ključna čimbenika: poboljšanje pristupa modernoj kontracepciji i obrazovanje djevojaka i žena. Ovi čimbenici utječu na stopu plodnosti – prosječni broj djece koju žena rodi tijekom života, što je najveća odrednica populacije. Predviđa se da će globalna stopa ukupne plodnosti neprestano opadati, sa 2,37 u 2017. na 1,66 u 2100., znatno ispod minimalne stope (2,1 živorođene djece po ženi) koja se smatra potrebnom za održavanje broja stanovništva – objasnio je Vollset.

Zajedno s tim promjenama plime, vidjet ćemo brojne radikalne pomake u geopolitičkoj moći i načinu na koji milijarde ljudi žive svoj život širom svijeta. Jednu od glavnih promjena donijet će određene zemlje koje doživljavaju dramatičan pad broja odraslih u radnoj dobi, što bi zauzvrat moglo opteretiti njihovo gospodarstvo i pokolebati geopolitički odnos snaga u svijetu.

Tko će vladati većim brojem velesila u ovom svijetu, tek će se vidjeti, ali prognoziralo se da će Kina preteći SAD i postati najveće gospodarstvo do 2035. na temelju najvećeg ukupnog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Međutim, ako su njihove procjene točne, SAD će vratiti prvo mjesto do 2098. godine.

– 21. stoljeće vidjet će revoluciju u priči o našoj ljudskoj civilizaciji – objasnio je dr. Richard Horton, glavni urednik Lanceta.

– Afrika i arapski svijet oblikovat će našu budućnost, dok će se Europa i Azija povući pod svojim utjecajem. Do kraja stoljeća svijet će biti multipolaran, a Indija, Nigerija, Kina i SAD dominantne sile. Ovo će uistinu biti novi svijet, za koji bismo se trebali pripremiti danas – dodao je.

Novo istraživanje također tvrdi da će svijet morati promijeniti način na koji vidi migraciju. Iako su posljednjih desetljeća zabilježeni ponovni rast nacionalističkih vladara i rastuće neprijateljstvo prema migrantima, izvještaj sugerira da će se mnoge zemlje morati odlučiti za liberalniju imigracijsku politiku samo da bi održale brojnost svog stanovništva i podržale gospodarski rast.

– U konačnici, ako su nova predviđanja čak i napola točna, migracija će postati nužnost za sve nacije, a ne opcija – napisao je profesor Ibrahim Abubakar sa Sveučilišnog koledža u Londonu (UCL), koji nije bio uključen u studiju, prenose 24sata.

– Pozitivni učinci migracija na zdravlje i ekonomiju poznati su globalno. Izbor s kojim se suočavamo je hoćemo li poboljšati zdravlje i bogatstvo dopuštajući planirano kretanje stanovništva ili ćemo završiti s uvezenom radnom snagom i nestabilnim društvima. Raspodjela radno sposobnog stanovništva bit će presudna za to napreduje li čovječanstvo ili ne- dodali su, piše Ifl Science.

Facebook Komentari