Joe Biden na predsjedničkim izborima pobijedio je nakon pola stoljeća karijere u politici i u svom trećem pokušaju ulaska u Bijelu kuću. Društveni nemiri, 230.000 umrlih Amerikanaca u pandemiji, mnoštvo drugih teških kriza, on i Kamala Harris morali su proći kroz sve to.
BBC je konstatirao pet razloga zbog kojih je Biden naposljetku pobijedio:
Covid-19
Možda i najveći razlog pobjede Bidena, primjećuje analitičar britanskog glavnog javnog medija, bio je sasvim izvan kontrole kandidata demokrata. Međutim, u zemlji u kojoj je od covida-19 u devet mjeseci umrlo više od 230.000 ljudi, anketa Pew Researcha utvrdila je da su građani, upitani tko bi bolje vodio naciju kroz pandemiju, u 17 posto slučajeva češće odgovarali da bi to bio Biden nego Trump. Pritom nije riječ samo o žrtvama, nego i o razornim posljedicama pandemije po ekonomiju SAD-a.
Prigušena kampanja
Tijekom svoje karijere, Biden je stekao reputaciju, i to BBC primjećuje uglavnom zasluženu, da je sklon sam sebe dovoditi u probleme. Prvu predsjedničku kampanju 1987. uzdrmao je jednim od svojih gafova kojima je sklon. Sve do 2007. nije se usudio ponovo se kandidirati.
Niti u ovoj kampanji nije se poštedio verbalnih gafova, ali je ovaj put to bilo dovoljno rijetko da ne bi postalo temom za sebe u kampanji. To je bilo posljedica nekoliko okolnosti; od toga da su pandemija, protesti zbog ubojstva Georgea Floyda, do ekonomskih pukotina, bili glasniji od njega. Usto, njegova kampanja išla je za tim da ga ne gura na isturene položaje.
Bilo tko, samo ne Trump
Bidenova kampanja, točnije, njegovi nastupi u javnosti, dosljedno su se obračunali Amerikancima, pozivajući ih na ponovno objedinjene jako polarizirane nacije, pozivajući ih na “bitku za dušu Amerike”. Bila je riječ, primjećuje analitičar, o tome da su građani bili izmučeni, iznureni Trumpovim raspirivanjem emocija i strasti. U konačnici to je značilo materijaliziranje odgovora na vapaj: “Bilo tko, samo ne Trump!”
Ostajanje u centru
Biden je tijekom predizbora za kandidata Demokratske stranke, suočavao s konkurencijom slijeva; BernieSanders i ElizabethWarren, (i) ovaj put fantastično organizirani, vrlo popularni. U tom dijelu kampanje, Biden je odbijao podržati javno zdravstveno osiguranje za sve, besplatan fakultet, oporezivanje bogatih… Posljedica je bila to da je Biden postao podnošljiv čak i republikancima izmučenima Donaldom Trumpom.
U tom smjeru je išao i izbor Kamale Harris za potpredsjednicu, premda je mogao posegnuti i za Warren ili Sandersom slijeva, što bi bilo neusporedivo privlačnije mladim glasačima. To je, međutim, nadoknadio snažnom podrškom zelenoj agendi, onoj koja se tiče prelaženja na cirkularnu, ekološku ekonomiju, sve uz otvaranje brojnih milijuna “dobrih novih radnih mjesta”.
Više novca manje problema
Do travnja ove godine Bidenova kampanja kuburila je s budžetom. U analizi BBC-a to se ne navodi, ali dok se mučio kako doskočiti među mladima, progresivcima i unutar onoga što bi u EU nazvali lijevim centrom, koji su bili snažno za Sandersa, o Bidenu se u jednom trenutku čak stalo špekulirati da financijski to možda neće izdržati.
No, od travnja nadalje, kako se sve više oblikovao svedemokratski front protiv Trumpa, donacije su rasle i u listopadu Biden je imao budžet izdašniji od Trumpovog za 144 milijuna dolara. Novac nije sve, pokazao je to ubitačni poraz Hillary Clinton četiri godine ranije, ali je kampanja Biden-Harris ovaj put novac koristila vrlo uspješno, doprijevši do mnogih mjesta u SAD-u koja su neka čak i desetljećima bila nezamisliva da bi itko osim republikanaca u njima igrao ikakvu političku ulogu, prenosi N1.
