Hrvatska je Crnoj Gori blokirala zatvaranje još jednog pregovaračkog poglavlja s Europskom unijom, a ponovno je zaustavila i zatvaranje poglavlja o prometnoj politici. Nakon najnovije odluke Zagreba, ukupno tri poglavlja ostaju blokirana zbog protivljenja Hrvatske. Iako službenog obrazloženja za najnoviji potez zasad nema, u pozadini se ponovno otvaraju dugogodišnji sporovi oko Prevlake, morskog razgraničenja i istraživanja nafte i plina u Jadranu.
Hrvatska je ponovno zakočila europski put Crne Gore. Prema informacijama koje je objavio podgorički portal Vijesti.me, pozivajući se na diplomatske izvore, Zagreb je na sjednici Odbora stalnih predstavnika država članica Europske unije (COREPER) 18. studenoga spriječio zatvaranje Poglavlja 15, koje se odnosi na energetiku, a ponovno je uskratio suglasnost i za zatvaranje Poglavlja 14, odnosno prometne politike.
Time je broj pregovaračkih poglavlja čije zatvaranje Hrvatska blokira porastao na tri. Zagreb od prosinca 2024. ne dopušta zatvaranje Poglavlja 31, koje obuhvaća vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku.
Dok hrvatska strana poručuje da neće biti popuštanja dok Crna Gora ne ispuni postavljene zahtjeve, iz Podgorice upozoravaju da se otvorena bilateralna pitanja ne bi smjela koristiti za uvjetovanje završne faze pristupnih pregovora s Europskom unijom.
Istraživanje nafte i plina moguće je novo žarište spora
Zanimljiva je neslužbena informacija o blokada Poglavlja 15, odnosno energetike. Prema jednom izvoru portala Vijesti.me, Hrvatska je uskratila suglasnost zbog pitanja istraživanja nafte i plina u dijelu podmorja u kojem dvije države još nisu utvrdile morsku granicu.
Drugi izvor istog portala kao razlog navodi spor oko energetskog kabela. Međutim, sugovornik iz crnogorske Vlade neslužbeno je demantirao da je energetski kabel predmet spora.
Službene potvrde navedenih razloga zasad nema, pa nije moguće sa sigurnošću tvrditi što je konkretno presudilo hrvatskom protivljenju zatvaranju energetskog poglavlja.
Spor oko istraživanja ugljikovodika nije od jučer. Hrvatska i Crna Gora već se godinama ne slažu oko granica područja na kojima bi se moglo istraživati i eksploatirati naftu i plin, a problem proizlazi iz činjenice da morsko razgraničenje između dviju država nikada nije konačno riješeno.
Zagreb je još 2014. upozoravao da je Crna Gora za istraživanje nafte i plina odredila područja koja, prema hrvatskom stajalištu, pripadaju Hrvatskoj. Godinu dana poslije Podgorica je uputila prosvjednu notu Odjelu Ujedinjenih naroda za oceanske poslove i pravo mora (DOALOS) zbog hrvatskog natječaja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na području Prevlake.
Prevlaka, neriješeno pitanje još od srbijanske agresije i raspada Jugoslavije
Jedno od najosjetljivijih otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore odnosi se na poluotok Prevlaku, smješten na samom ulazu u Bokokotorski zaljev.
Granični spor traje još od raspada bivše Jugoslavije. Nakon ratnih sukoba devedesetih godina, nadzor nad spornim područjem od 1996. do 2002. godine provodili su promatrači Ujedinjenih naroda.
Nakon njihova odlaska uspostavljen je privremeni granični režim, temeljem Protokola o privremenom graničnom režimu iz 2002. godine.
Prema tom protokolu, Hrvatskoj pripada kopneni dio poluotoka i morski pojas na ulazu u Bokokotorski zaljev širine 550 metara, dok je dio akvatorija uz lijevu obalu poluotoka obuhvaćen posebnim privremenim režimom, u javnosti često opisivanim kao “ničije more”.
Takvo rješenje trebalo je omogućiti funkcioniranje odnosa dviju država dok se ne postigne konačni dogovor o granici. Međutim, više od dva desetljeća poslije konačno razgraničenje još nije riješeno.
Upravo je pitanje Prevlake jedno od dva pitanja koja Hrvatska izravno povezuje s Poglavljem 31, uz povratak školskog broda Jadran.
Hrvatska Crnoj Gori postavila osam zahtjeva
Odnosi Zagreba i Podgorice dodatno su se zaoštrili nakon što je Hrvatska u listopadu ove godine državama članicama Europske unije dostavila dokument s osam zahtjeva koje Crna Gora treba ispuniti prije ulaska u Uniju.
Većina zahtjeva odnosi se na neriješena pitanja iz ratnih devedesetih godina i odnose dviju država.
Među njima su obeštećenje hrvatskih državljana zatočenih u nekadašnjem logoru Morinj, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana te rješavanje imovinskih prava hrvatskih obitelji u Crnoj Gori.
Hrvatska je tražila i očuvanje spomen-ploče u Morinju te promjenu naziva gradskog bazena u Kotoru koji je nosio ime Zorana Gopčevića. Prema informacijama Vijesti.me, ti su zahtjevi u međuvremenu ispunjeni.
Dva pitanja koja Zagreb izravno povezuje s Poglavljem 31 jesu povratak školskog broda Jadran Hrvatskoj i razgraničenje na području Prevlake.
Hrvatska smatra da joj školski brod Jadran pripada na temelju sporazuma o sukcesiji bivše Jugoslavije, dok Crna Gora osporava takvo stajalište.
Plenković poručuje da popuštanja neće biti
Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je da neće biti ustupaka Crnoj Gori dok ne ispuni hrvatske zahtjeve.
I šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman naglasio je da svaka država koja želi postati članicom Europske unije mora ispuniti sve pristupne obveze, uključujući i one koje se odnose na vrijednosti i otvorena pitanja.
Hrvatska, dakle, ne skriva da će neriješena bilateralna pitanja imati utjecaj na njezino davanje suglasnosti za zatvaranje pojedinih pregovaračkih poglavlja.
S druge strane, crnogorski ministar pravosuđa Bojan Božović poručio je da se bilateralna pitanja ne bi smjela koristiti kao sredstvo uvjetovanja u završnoj fazi pristupnih pregovora.
Božović je istaknuo da Crna Gora ne prihvaća jednostrano određivanje državne granice, ali da je spremna pripremiti prijedlog sporazuma o kopnenom i morskom razgraničenju.
Naglasio je i da Crna Gora ne dovodi u pitanje načela Badinterove komisije prema kojima nekadašnje republičke granice predstavljaju osnovu za određivanje granica država nastalih raspadom Jugoslavije. Međutim, njihovo prihvaćanje, prema njegovu stajalištu, ne znači i suglasnost s jednostranim određivanjem konkretne granične crte.
Kao moguće rješenje, Podgorica predlaže da se, ako dvije države ne uspiju postići dogovor, pitanje kopnene i morske granice zajednički uputi prihvatljivom međunarodnom tijelu.
Crna Gora želi u EU do 2028., ali Zagreb ostaje prepreka
Crna Gora želi zatvoriti preostala pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine, a cilj joj je postati punopravna članica Europske unije 2028. godine.
Na dnevnom redu sastanka COREPER-a 18. studenoga bila su tri poglavlja, 14, 15 i 22. Suglasnost je dobilo samo Poglavlje 22, koje se odnosi na regionalnu politiku i koordinaciju strukturnih instrumenata.
Poglavlje 16, koje se odnosi na oporezivanje, također je dobilo zeleno svjetlo za zatvaranje.
Na međuvladinoj konferenciji Crne Gore i Europske unije u Bruxellesu 19. studenoga očekuje se formalizacija zatvaranja poglavlja za koja je postignut dogovor.
Hrvatska je, međutim, ponovno pokazala da će otvorena pitanja sa susjednom državom imati značajnu ulogu u njezinu europskom putu.
Dok Podgorica želi ubrzati završetak pregovora i ostvariti članstvo 2028. godine, Zagreb inzistira na rješavanju sporova koji se vuku desetljećima.
Prevlaka, školski brod Jadran, nestali hrvatski državljani i ratna pitanja tako ostaju mnogo više od bilateralnih prijepora, postali su i ozbiljna prepreka završetku crnogorskih pristupnih pregovora s Europskom unijom.







