Novi koronavirus ove nam je godine posve promijenio život. Premda se svijet i ranije susretao s raznim oblicima virusa, ipak se dosad nisu zatvarali kompletni gradovi ili regije.
Po čemu je onda ovaj koronavirus drugačiji? Kakve to karakteristike ima da predstavlja takvu prijetnju našim organizmima i životima?
Majstor prijevare
U vrlo ranim stadijima zaraze ovaj je virus sposoban zavarati tijelo. Dok on već luduje u plućima i dišnim putovima, imunosni sustav još uvijek misli da je sve u redu.
“Ovaj virus je briljantan. Omogućuje vam da imate tvornicu virusa u svom nosu, a osjećate se sasvim dobro”, rekao je prof. Paul Lehner sa Sveučilišta Cambridge za BBC.
Naše stanice počnu proizvoditi interferone, koji među ostalim inhibira replikaciju virusa u stanici domaćina, što pak šalje upozorenje ostatku tijela i imunosnom sustavu. Međutim, ovaj koronavirus ima “nevjerojatnu sposobnost” isključiti to upozorenje, kaže prof. Lehner, a to radi tako dobro “da ni ne znate da ste bolesni”.
Otkrio je da kad promatraju zaražene stanice u laboratoriju, ne mogu ih razlikovati od nezaraženih, a testovi ipak pokazuju pozitivne rezultate.
Ponaša se kao ubojica “koji je pobjegao s mjesta nesreće”
Količina virusa u tijelu doseže vrhunac dan prije nego što se razbolimo. No, potrebno je najmanje tjedan dana da covid napreduje do točke kad ljudima zatreba hospitalizacija.
“To je zbilja sjajna evolucijska taktika – vi nećete leći u krevet, dobro se osjećate, izaći ćete i uživati”, ističe Lehner.
Zato virus uspoređuje s opasnim vozačem koji bježi s mjesta nesreće – covid-19 je prešao na drugu osobu puno prije nego što smo uopće otkrili da smo zaraženi ili prije nego što smo se oporavili. “Virus ne mari hoćete li vi umrijeti, on vas zarazi i pobjegne”, opisuje Lehner.
U tome se uvelike i razlikuje od prvog sars-koronavirusa iz 2002. Tada su ljudi bili najzarazniji nekoliko dana nakon što su se razboljeli pa ih nije bilo teško izolirati.
Nov je, ljudski organizam je nepripremljen
Tijekom posljednje pandemije 2009., takozvane svinjske gripe, odnosno H1N1, pojavili su se veliki strahovi. Međutim, pokazalo se da virus nije ni blizu tako opasan kao što se predviđalo jer su starije osobe već imale neki oblik zaštite. Virus je bio donekle sličan onima s kojima su se ljudi već susreli u prošlosti.
Postoje još četiri druga ljudska koronavirusa koji uzrokuju uobičajene simptome prehlade. Profesorica Tracy Hussell sa Sveučilišta Manchester ističe:
“Ovo je novi koronavirus i zato mislimo da ne postoji velik utjecaj ranije stečenog imuniteta u ovom slučaju. Novi virus može biti priličan šok za imunosni sustav.”
Manjak zaštite od novog koronavirusa može se usporediti s trenutkom kad su Europljani donijeli boginje u Novi svijet sa smrtonosnim posljedicama.
U borbi s novom infekcijom imunosni sustav radi mnoge greške, treba mu vremena. No, kod starijih ljudi imunosni je sustav spor i organizam teže daje odgovor u obrani od novih virusa.
Ostavlja neobične i neočekivane posljedice na tijelu
Covid-19 započinje kao bolest pluća, a čak i tu ostavlja neobične posljedice, ali može utjecati i na cijelo tijelo.
Profesor Mauro Giacca s Kraljevskog koledža u Londonu kaže da su mnogi aspekti covida jedinstveni i različiti od ostalih uobičajenih virusnih bolesti. Ističe da virus ne ubija samo stanice u plućima, već ih i “kvari”. Stanice se spajaju u goleme stanice koje ne funkcioniraju dobro.
I ne samo to. Čak i nakon najteže gripe stanice pluća se obnavljaju, no to se ne događa nakon covida. “To je stvarno neobično kod ove infekcije”, rekao je.
Kao još jedna neobična posljedica zaraze novim koronavirusom, navodi se zgrušavanje krvi. Neki su liječnici prijavili slučajeve u kojima pacijentu nisu mogli uvesti infuziju zbog iznenadnog začepljenja krvnih žila i zrgušavanja krvi. Profesorica Beverly Hunt, također Kraljevskog koledža u Londonu, ističe da nikad u višegodišnjoj karijeri nije vidjela toliko pacijenata s tako “ljepljivom krvi”.
Teže pogađa pretile osobe
Novi koronavirus teže pogađa pretile osobe koje također češće razvijaju teži oblik bolesti. No, to je neobično.
“Njegova snažna povezanost s debljinom je nešto što još nismo vidjeli kod drugih virusnih infekcija. Kod drugih plućnih bolesti ljudi s viškom kilograma često bolje prolaze”, rekao je profesor Stephen O’Rahilly sa Sveučilišta Cambridge.
Masnoće nataložene u tijelu, posebno u jetri, uzrokuju metaboličke poremećaje koji u kombinaciji s koronavirusom još lošije reagiraju.
Pretili pacijenti će vjerojatnije imati višu temperaturu, jače upale u tijelu i višu razinu proteina koji dovode do zgrušavanja krvi, prenosi N1.
