Znanstvenici sa Sveučilišta u Nevadi izvijestili su da je u lipnju jedan 25-godišnjak ponovno zaražen SARS-CoV-2, virusom koji uzrokuje Covid-19. Pridružuje se još nekolicini potvrđenih slučajeva ponovne infekcije kod ljudi bez imunoloških poremećaja ili bolesti koje dovode do slabog imuniteta (autoimunih bolesti) – u Belgiji, Nizozemskoj, Hong Kongu i Ekvadoru.
Prema novoj studiji o slučaju Nevada, objavljenoj u časopisu The Lancet Infectious Diseases, pacijent je prvo u travnju bio pozitivan, a zatim dva puta negativan na virus. U lipnju, 48 dana kasnije, “pacijent je hospitaliziran i drugi put je pozitivno testiran”, te je doživio ozbiljne simptome. Postojale su velike genetske razlike između dvije infekcije, što upućuje na to da je pacijent dva puta dobio virus (od prvog puta se oporavio). Izvještaj je u skladu s onim što su imunolozi govorili da je moguće s ovim virusom: da je ponovna infekcija moguća i, u određenoj mjeri, očekivana, koronavirusom.
Također nam pokazuje koliko još moramo naučiti: o tome koliku “zaštitu” može pružiti pojedinačna infekcija (do iduće), o tome kako točno izgleda snažni dugotrajni imunološki odgovor na bolest i zarazu i o tome što određuje težinu bolesti kod druge infekcije. “Štiti li imunitet pojedinca od bolesti prilikom ponovne infekcije?” – piše znanstvenik s Yalea Akiko Iwasaki u članku u časopisu The Lancet Infectious Diseases, prenosi Vox.
“Slučaj iz Nevade važan je nalaz, budući da su u druga dva potvrđena slučaja reinfekcije pacijenti imali blagu bolest ili su bili asimptomatski. Znanstvenici još uvijek ne znaju koliko je česta reinfekcija (može biti rijetka, a i ne mora u budućnosti), niti mogu odrediti šanse pojedinca da se ponovno zarazi.
Osobe koje prebole virus i narednih se mjeseci trebaju pridržavati rigoroznih mjera – odmaranje, velik unos vitamina, držanje distance, pranje ruku…Jer, ipak, nije imunitet jedini koji je zaslužan za borbu protiv nove/ponovne zaraze.
Imunološki sustav složen je, a “imunitet” može značiti mnogo različitih stvari. No ono što se često pogrešno shvati jest da su antitijela, tijela zaslužna za sprečavanje zaraze, samo jedna komponenta imunološkog sustava, a gubitak istih ne ostavlja osobu potpuno ranjivom na virus. Zapravo postoji nekoliko dijelova imunološkog sustava koji mogu pridonijeti trajnoj zaštiti protiv SARS-CoV-2. Jedan dio su T-stanice ubojice. “Njihova imena daju vam dobar nagovještaj što rade”, rekao je Alessandro Sette, imunolog. “Oni vide, uništavaju i ubijaju zaražene stanice”. Ako virus uđe u stanicu, tada antitijelima postaje nevidljiv. Tu dolaze T-stanice ubojice: pronalaze i uništavaju te skrivene viruse.
Iako antitijela mogu spriječiti infekciju, T-stanice ubojice nose se s infekcijom koja je već u tijeku. Dakle, oni igraju veliku ulogu u dugotrajnom imunitetu, zaustavljajući infekcije prije nego što stignu osobu jako razboljeti. Postoje i pomoćne T-stanice, koje olakšavaju snažan odgovor stanica antitijela. “Potrebni su za sazrijevanje odgovora antitijela”, kaže Sette. Čini se da određeni dio populacije (možda 25 do 50 posto ljudi) ima neke postojeće T-stanice (obje vrste, ali češće su uočene pomoćne vrste) koje reagiraju na SARS-CoV-2, unatoč tome što ti ljudi nikad nisu bili izloženi SARS-CoV-2. Hipoteza je da su ti ljudi možda stekli ove T-stanice kada su bili zaraženi drugim sojevima iz porodice virusa koronavirusa.
Postoji još jedna skupina stanica koja se naziva memorijske B-stanice. B-stanice su stanice imunološkog sustava koje stvaraju antitijela. Određene vrste B-stanica postaju memorijske B-stanice. One spremaju upute za stvaranje određenog antitijela, ali nisu aktivne. Umjesto toga, skrivaju se – u vašoj slezeni, u vašim limfnim čvorovima, možda na izvornom mjestu vaše infekcije – čekajući signal da ponovno počnu stvarati antitijela.
Općenito, znanstvenici vjeruju da, što je jači odgovor imuniteta tijekom početne infekcije, to će dulje imunitet trajati. Tako da je ponovna infekcija još uvijek moguća, ali ne mora značiti ozbiljnu bolest. Kad virus napadne tijelo, tijelo to zapamti. Koliko dugo u prosjeku traje imunitet i koliko je česta reinfekcija, ključne su nepoznate varijable u utvrđivanju koliko dugo pandemija može trajati u odsustvu učinkovitog cjepiva ili liječenja, prenosi RTL.
