Bakterije su posvuda – nastanjuju svaki poznati okoliš. Uključujući i nas same. Do sada ih se promatralo kao jednostanične organizme. No znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković dokazuju da to baš i nije tako.
U principu su bakterije bitno složenije nego što smo mi očekivali i u određenim uvjetima koji su prisutni češće u prirodi nego u laboratoriju one pokazuju neke odlike višestaničnih organizama, otkriva Nina Čorak, doktorant Hrvatske zaklade znanosti.
Iza svega stoji međunarodni tim znanstvenika predvođen Tomislavom Domazetom-Lošom. Ovo što što se vidi na snimci je biofilm – zajednica bakterija. Uzgojili su ih i otkrili da bakterije komuniciraju puno snažnije nego što se mislilo.
Pokazuju neke značajke prave višestaničnosti, kao prave životinje, recimo nekakva komunikacija između stanica, podjela rada među stanicama, kazala je Sara Koska, doktorantica na Institutu Ruđer Bošković.
Ta dogma koja postoji da je život krenuo kao jednostanični – možda nije baš tako, dodaje dr. Momir Futo iz Hrvatske zaklade za znanost.
Da bi istraživanje i fotografirali, trebali su otvarati posudicu s bakterijama i slikati mikroskopom svakih 15 minuta. Pa su se dosjetili – to može raditi i robot.
Koji je tu samo zbog toga da otvara posudicu u trenutku kada fotoaparat mora snimiti bakterije, objašnjava Futo.
Prije robota to se ručno micalo. Cijela ekipa je bila tu, u smjenama po šest sati i ručno smo micali poklopac i fotografirali i onda smo vidjeli za dva mjeseca to tako neće ići, dodaje.
Tako je usred važnog projekta – nastao projekt izrade robota. Za što također u znanstvenom svijetu sada ima interesa.
A otkriće vezano za bakterije moglo bi promijeniti način kako danas liječimo bakterijske infekcije.
Rezistencija na antibiotike može biti do 1000 puta veća kada se ista bakterija nalazi u obliku biofilma, a ne kao solitarna. Ukoliko nađete gene koji su odgovorni za formiranje samog biofilma i ako taj gen isključite na neki način, vi kronična stanja možete isključiti odnosno pretvoriti ih u akutna, da ne budu kronična oboljenja, objašnjava Futo.
Na hvalevrijednom projektu radile su mlade snage hrvatske znanosti. Bila sam treća godina prediplomskog studija, poslala sam mail, pitala mogu li volontirati i to je bilo to. Treba pokazati interes, rekla je Nina Čorak, doktorant Hrvatske zaklade znanosti.
I ne bojati se postaviti pitanja koja drugi nisu postavili, a koja dovode do ovakvih otkrića. Ona koja će u budućnosti čak mijenjati i udžbenike iz biologije, piše Dnevnik.hr
