Ako noću, točnije u sumrak, primjećujete probleme s vidom – suženje vidnog polja ili oslabljen vid, mogli biste patiti od noćnog sljepila. Stanje je to koje ukazuje na određene bolesti i probleme s očima- nasljedne ili pak stečene. Sve dok nije došlo do napretka znanosti, takve su se bolesti nazivale jednostavno noćnim sljepilom, a danas se uglavnom koristi termin nasljedne mrežnične distrofije.
– Kako se i mapirao ljudski genom, tako smo i mi upoznali gene koji su odgovorni za pojedine od tih bolesti i tako danas znamo da postoji preko dvjesto šezdeset gena koji su odgovorni za te nasljedne mrežnične distrofije – objašnjava prof. dr. sc. Mirjana Bjeloš, voditeljica Klinike za očne bolesti.
– Ako krenemo od prirođeni, to su uglavnom genetske bolesti. Znači primjer korioideremije, ritinitis pigmentosa. To su bolesti koje imaju određenu genetsku podlogu i smatramo ih bolestima – dodaje prof. dr. sc. Biljana Kuzmanović, voditeljica Odjela za prednji segment oka.
Noćno sljepilo najčešće je jedan od simptoma urođenih bolesti mrežnice ili žilnice. Također dolazi i kao posljedica nekih stečenih stanja, poput očne mrene, kratkovidnosti, astigmatizma i drugih.
I osobe koje kapaju kapljice za liječenje glaukoma često će patiti od niktalopije. Njima, kao i svima drugima koji pate od navedenih stanja, smanjena je kvaliteta života. Te se poteškoće najviše uočavaju prilikom vožnje automobilom ili čak bilo kakvog kretanja po mraku. Zbog toga je važna pravovremena dijagnoza, a zatim i liječenje ili korekcija vida.
U odrasloj dobi, kada je uzrok otežanog noćnog vida katarakta ili kratkovidnost, pojedinac često niti ne primijeti to suženje vidnog polja. Međutim, kada je uzrok noćnog sljepila neka urođena bolest oka, smetnje se manifestiraju već u prvoj godini djetetova života, a prvi su znakovi strah i ne nalaženje u mraku te treperenje očiju. Tu je pravovremena dijagnoza ključna jer obično se radi o progresivnim bolestima, koje mogu završiti i potpunim sljepilom, piše HRT.
