Prekomjerno ispijanje vode može imati brojne nuspojave, uključujući grčenje mišića zbog neravnoteže elektrolita i povećanje učestalosti mokrenja. U ekstremnim slučajevima pretjerivanje zna dovesti do hiperhidratacije ili trovanja vodom – ako se u kratkom vremenu popije jako puno vode.
– U pretjeranoj hidrataciji višak vode razrjeđuje koncentracije elektrolita u krvi što uzrokuje neravnotežu u mnogim tjelesnim sustavima – kaže liječnica dr. Catherine Waldrop.
– Elektroliti, poput natrija, kalija, magnezija i kalcija, nabijeni su ioni neophodni za mnoge stanične procese. Kad je koncentracija elektrolita u krvi preniska, gotovo svi stanični procesi postaju manje učinkoviti – dodala je.
Najčešća neravnoteža elektrolita, koja može nastati ispijanjem prevelikih količina vode, naziva se hiponatremija – kada je razina natrija u krvi previše niska. Naime, natrij je važan jer balansira razinu tekućine unutar i izvan stanica. Kada pretjerujete s vodom, tada u stanice ulazi previše tekućine te počnu bubriti.
Tri znaka da možda pijete previše vode
1. Mokraća vam je skroz bistra
Jedan od načina praćenja unosa vode je promatranje boje urina. Prema urologinji dr. Vanniti Simma-Chiang, svijetlo žuta je idealna boja urina.
– Ukoliko vam je mokraća tamno žuta, vjerojatno ne pijete dovoljno vode. Ali, ako je bistra, to je znak da pijete previše. U tom trenutku vaše tijelo samo izbacuje vodu. Ako je to slučaj, nemojte paničariti. Nije uvijek opasno imati bistru mokraću. Međutim, to je način na koji tijelo signalizira da ste popili previše – pojasnila je.
2. Mokrite puno češće nego inače
– Prosječna zdrava osoba mokrit će svaka tri do četiri sata. Kada je mokrenje učestalije od toga, tada postoji velika vjerojatnost pijete previše vod, a ona negdje mora izaći, zar ne – kaže dr. Simma-Chiang.
3. Mišići vam se grče
Zbog neravnoteže elektrolita unosom prevelikih količina tekućine, što za posljedicu ima nisku razine natrija, nerijetko se javlja grčenje mišića.
– Kad se tijelo znoji, kroz kožu se izlučuju i voda i elektroliti, pa je važno voditi brigu o tome dovoljnoj hidratizaciji tijela, a da se opet ne pretjeruje u tome – kaže dr. Waldrop.
Liječnica savjetuje uzimati napitke koji nadoknađuju izgubljenje elektrolite ili jedenje međuobroka koji će te elektrolite nadoknaditi. Kaže kako je banana sa slanim maslacem od kikirikija odlična opcija, prenosi mindbodygreen.com.
Voda može štetiti zdravlju ako je odjednom popijete previše. To se naziva hiperhidratacija (intoksikacija vodom). Tada se količina tekućine u krvi povećava, a to pak smanjuje koncentraciju elektrolita, posebno natrija i dolazi do hiponatrijemije.
Natrij je važan jer balansira razinu tekućine unutar i izvan stanica. Kada pretjerujete s vodom, tada u stanice ulazi previše tekućine te počnu bubriti. Sad zamislite da se to bubrenje počne odvijati u mozgu – to može biti kobno. Osim toga postoji opasnost i od prestanka rada srca i bubrega, nastanka endema na plućima…
Rizik je još veći ako se u kratkom vremenu popije veća količina vode, nekoliko litara. Bubrezi tada nisu u mogućnosti svu tu silnu tekućinu pretvoriti u mokraću i izbaciti iz tijela.
U medicinskoj literaturi spomenut je slučaj iz 2008. godine kada je život zbog intoksikacije vodom izgubila 47-godišnja žena iz Velike Britanije. Voljela je planinariti, a tog kobnog dana uputila se na rutu od pet sati pješačenja po Nacionalnom parku Grand Canyon u SAD-u. Pila je jako puno vode.
Kasnije je sjela u autobus i pala u nesvijest. Do dolaska liječnika je došla svijesti, ali teško je govorila i žalila se na glavobolju. Liječnici su najprije sumnjali da je ozlijedila kralježnicu.
Na putu do bolnice počela je jako povraćati, radilo se o prozirnoj tekućini, a potom je pala u komu. Mozak joj je naticao i umrla je u manje od 24 sata. Njezin slučaj liječnici su opisali na Wilderness & Environmental Medicine.
Prvi simptomi da se u tijelu nalazi daleko previše previše tekućine od potrebne količine su glavobolja, mučnina, grčevi. Javljaju se i otežano disanje u ležećem položaju zbog nakupljanja tekućine u plućima (stanje se poboljšava u sjedećem), glavobolja uzrokovana pritiskom endema na mozgu, povraćanje, konvulzije, povećan krvni tlak, otečene ruke i noge… U najtežim slučajevima javlja se gubitak svijesti, koma i smrt.
– Hiperhidracija podrazumijeva ekstremno unošenje vode u organizam u veoma kratkom vremenu za razliku od nekih patoloških stanja organizma u kojima je smanjeno izlučivanje vode iz tijela, a dovodi do slične simptomatologije. U slučaju hiperhidracije podrazumijeva se namjerno unošenje većih količina vode iz različitih razloga – rekla je Branislava Čilić dr.med., specijalist obiteljske medicine iz Zagreba, jednom prilikom kada smo sa njom razgovarali o toj temi.
– Nakon konzumacije veće količine vode, ista brzo prolazi iz želuca jer nema energetsku vrijednost, ima tek nešto malo elektrolita i jurne krvotokom prema bubrezima radi izlučivanja. Bubreg ima svoj kapacitet izlučivanja tekućine urinom, procjenjuje sa na oko 1 litru / h, ali ne više, stoga ako je priljev vode u satu veći od njegovog kapaciteta bubreg nije u mogućnosti kompenzirati veliki priljev vode – pojasnila je.
– U slučaju prekomjernog unošenja vode bez elektrolita u tijelo pojavljuje se hipotonijska hiperhidracija pri čemu dolazi do hemodilucije tj. razrjeđenja tjelesnih tekućina unutar i izvan stanice. Međutim, jednako važan posljedični poremećaj je smanjenje koncentracije svih tvari u tim tekućinama, prvenstveno natrija ispod 120/mola/l – kazala je ova liječnica.
– Liječenje se provodi restrikcijom unosa vode, davanjem elektrolita, koncentrirane otopine glukoze uz koju ako je potrebno i inzulin. U svakom slučaju u svemu, pa i u pijenju vode, moramo biti umjereni i slušati svoj organizam da li nam daje osjećaj žeđi ili ne, ne potiskivati osjećaj žeđi nego mu udovoljiti uzimanjem tekućine pravovremeno – dodala je.
Ljudsko tijelo prosječno se sastoji od 65 do 70 posto vode, no to se s godinama starosti polako smanjuje. Da bi bili zdravi i dobro se osjećali, neophodno je održavati tu razinu, odnosno unositi dovoljno tekućine u tijelo, ali nikako ne previše.
– Stručnjaci preporučuju od 6 do 8 čaša vode na dan tijekom cijele godine, ali nedavna istraživanja pokazala su da bi ta količina vode trebala biti veća, 10 čaša za žene i 12 čaša za muškarce – napominju u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, pišu 24sata.
