Korona, epidemiološke mjere i zaključavanje gospodarstva izazvali su cijeli niz poremećaja diljem svijeta i još se, makar na domaćem terenu, ne naziru poboljšanja.
Industrijska proizvodnja i maloprodaja nastavljaju nizati minuse. Teško je očekivati pozitivne promjene kad pada domaća i inozemna potražnja, a slabija turistička sezona prelila se na sva poduzeća koja imaju veze s tim sektorom, čemu još treba dodati ono što se obično događa u kriznim vremenima: ljudima optimizam opada i odgađaju trošenje na skuplja i trajnija dobra te kupuju ono što je nužno.
Tako je industrijska proizvodnja u kolovozu pala deseti mjesec zaredom i bila je 1,2 posto slabija nego u istom lanjskom mjesecu, dok je u prvih osam mjeseci pala za 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Rijetki se proizvođači mogu pohvaliti većom proizvodnjom od siječnja do kraja kolovoza, a među njima su proizvođači koksa i rafiniranih naftnih proizvoda s plusom od 29,4 posto, u proizvodnji kemikalija rast je 9,2, u farmaceutskoj industriji 1,3 posto.
Ukupan broj zaposlenih u industriji u kolovozu bio je 3,1 posto manji nego u istome mjesecu prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku, koji je izračunao da je proizvodnost rada u industriji od siječnja do kolovoza bila 1,7 posto manja u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.
Ekonomisti Privredne banke Zagreb kažu da je od početka godine ukupna industrijska proizvodnja bila niža za 5,2 posto pod snažnim utjecajem epidemioloških mjera uvedenih u državi i izvan nje, odnosno otežanog kretanja robe prilikom zaključavanja gospodarstava te smanjene domaće i inozemne potražnje te dodaju da je u prvih sedam mjeseci robni izvoz zabilježio godišnji pad od 7,7 posto.
Maloprodaja je kliznula za 6,9 posto u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko polugodište. Samo u kolovozu promet u trgovini na malo bio je 8,6 posto manji nego u istom lanjskom mjesecu i nakon travanjskog pada od 25,5 posto to je najveća stopa pada u ovoj godini.
Nije svima u trgovini korona pomrsila račune, nekima je podigla posao. Tako su, navodi Državni zavod za statistiku, u kolovozu u odnosu na isti mjesec prethodne godine, prema izvornim indeksima, porast prometa ostvarile dvije trgovačke struke na koje otpada samo osam posto ukupnog prometa: rast od 4,6 posto imala je maloprodaja internetom ili poštom, za 2,9 posto porasla je trgovina audio i videoopremom, željeznom robom, bojama i staklom, aparatima, namještajem i drugim proizvodima za kućanstvo.
Analitičari Raiffeisenbank u nastavku godine očekuju pad prometa u trgovini na malo po nešto umjerenijim stopama, ukazujući da visoka razina neizvjesnosti oko daljnjeg razvoja pandemije može odgađati potrošnju, osobito dugotrajnih dobara, piše Slobodna Dalmacija.
