Vlada Republike Hrvatske priprema opsežan paket mjera za suzbijanje inflacije i “hlađenje” ekonomije koji bi od 1. siječnja iduće godine mogao zahvatiti stotine tisuća građana i poduzetnika.
Paket je, prema pisanju Jutarnjeg lista, danas predstavljen vladajućoj koaliciji, a uključuje nove poreze, povećanje davanja za iznajmljivače i paušalce te moguće zamrzavanje plaća u javnom i državnom sektoru.
Dodatni porez za kompanije s visokim profitnim maržama
Prema dostupnim informacijama, srednje i velike tvrtke koje ostvaruju bruto profitne marže više od 15 posto iznad trogodišnjeg prosjeka plaćat će dodatni porez na dobit od čak 50 posto.
Model će biti drukčiji od poreza na ekstra profit iz 2023., ali logika ostaje ista, država želi dodatno oporezovati tvrtke koje ostvaruju iznadprosječne profite u vrijeme visoke inflacije.
Premijer Andrej Plenković potvrdio je kasnije da Vlada priprema izmjene poreza na dobit usmjerene na “prekomjerne marže”.
Analiza je pokazala odstupanja koja izlaze izvan onoga što bi bilo logično i normalno poslovanje uz odgovarajuću dobit, rekao je Plenković.
Veći paušali za iznajmljivače
Velike promjene očekuju i male iznajmljivače kojih je u Hrvatskoj više od 100 tisuća. Vlada planira značajno povećati minimalni godišnji paušal po krevetu.
Trenutačno se iznosi razlikuju prema kategoriji turističke razvijenosti, prva kategorija: 100 do 300 eura, druga kategorija: 70 do 200 eura, treća kategorija: 30 do 150 eura i četvrta kategorija: 20 do 100 eura.
Prema neslužbenim informacijama, razmatra se povećanje donjih pragova i do 100 posto.
To bi značilo da bi iznajmljivači u najrazvijenijim turističkim sredinama umjesto minimalnih 100 eura plaćali najmanje 200 eura po krevetu.
Na udaru i paušalni obrti
Promjene čekaju i paušaliste kojih je danas oko 100 tisuća. Vlada smatra da dio njih koristi porezne pogodnosti kako bi izbjegao veća davanja koja imaju zaposleni radnici.
Zato se uvodi progresivnije oporezivanje, što veći prihod, to veći porez.
Premijer tvrdi kako je sadašnji sustav stvorio neravnotežu između samostalnih i nesamostalnih djelatnosti.
Ta mjera uvedena je u vrijeme visoke nezaposlenosti, ali danas imamo disbalans koji treba ispraviti, poručio je Plenković.
Zamrzavanje plaća za više od 200 tisuća zaposlenih?
Najosjetljivija mjera odnosi se na javni i državni sektor. Prema informacijama s koalicijskog sastanka, država od iduće godine planira zamrznuti rast plaća za više od 200 tisuća zaposlenih.
Sve što je dogovoreno za ovu godinu bit će ispoštovano, no novih povećanja, prema sadašnjim planovima, ne bi trebalo biti.
Cilj je smanjiti državnu potrošnju i ublažiti inflacijske pritiske.
Umirovljenici jedini dobitnici?
Jedina skupina koja bi prema ovom paketu trebala izravno profitirati su umirovljenici i to oni bogatiji. Vlada planira potpuno ukinuti porez na dohodak na mirovine, što bi povećalo raspoložive prihode umirovljenika za ukupno oko 180 milijuna eura godišnje.
Hrvatska među državama s najvećom inflacijom u EU
Prema podacima Eurostata Hrvatska je u travnju imala godišnju stopu inflacije od 5,4 posto, što ju svrstava među zemlje s najvišom inflacijom u Europskoj uniji, odmah iza Rumunjske i Bugarske.
U eurozoni je inflacija iznosila tri posto, a na razini EU 3,2 posto.
Vlada zato želi zadržati proračunski deficit na razini od tri posto BDP-a, uz uštede od oko 1,3 milijarde eura i dodatnih 500 milijuna eura financiranih iz EU fondova.
Plenković tvrdi da će paket dugoročno koristiti svim građanima.
Dobitnici ovih mjera trebali bi biti svi građani jer je cilj ublažiti pritisak rasta cijena, poručio je premijer.
